Madan

Koordinate: 41° 30′ S; 24° 57′ I / 41.5° S; 24.95° I / 41.5; 24.95
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Madan
bug. Мадан

Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSmoljanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.799 (2.010 )
 — gustina304 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 30′ S; 24° 57′ I / 41.5° S; 24.95° I / 41.5; 24.95
Aps. visina851 m
Površina22,35 km2
Madan na karti Bugarske
Madan
Madan
Madan na karti Bugarske
Veb-sajt
www.madan-bg.com

Madan (bug. Мадан) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Madan u okviru Smoljanske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Madan se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 260 km jugoistočno, a od oblasnog središta, Smoljana grad je udaljen 30 km istočno.

Reljef: Oblast Madana se nalazi u oblasti središnjeg dela planinskog lanca Rodopa. Grad se smestio u veoma uzanoj dolini Madanske reke, na približno oko 850 metara nadmorske visine.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Madanu je oštriji oblik kontinentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Madan protiče Madanska reka gornjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Madana je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Madana je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Tokom osmanske vladavine mesno bugarsko stanovništvo je većim delom islamizovano.

1912. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Madan je imao oko 2.500 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari, većinom muslimanski Pomaci. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih dve decenije grad ima stalan pad stanovništva zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u državi.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]