Marko Došen
| Marko Došen | |
|---|---|
 Marko Došen 1933. godine, na Svenarodnom makedonskom saboru u Gornjoj Džumaji | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 7. jul 1859. |
| Mesto rođenja | Mušaluk kod Gospića, Austrijsko carstvo |
| Datum smrti | 7. septembar 1944. (85 god.) |
| Mesto smrti | Zagreb, Nezavisna Država Hrvatska |
Marko Došen (Mušaluk kod Gospića, 7. jul 1859 — Zagreb, 7. septembar 1944)[1] bio je hrvatski političar, pisac i pripadnik Ustaškog pokreta.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Marko Došen je rođen 7. jula 1859. godine u Mušaluku kod Gospića.[1] Osnovnu školu je završio u Lici, a jedan razred gimnazije u Bjelovaru. Ušao je u trgovinu, a 1890. sepreselio u Sankt Peterburg gdje je otvorio knjižaru. Zajedno sa ruskim istoričarem Filipovim, objavio je knjigu Hrvati i njihova borba s Austrijom.[2] U Gospić se vratio 1893. godine i u narednom godinama započeo je izdavanjem nedjeljnika Hrvat, koji je on uređivao deset godina.[2]
Bio je član Starčevićeve stranke prava i zastupnik u Hrvatskom saboru od 1913. do 1918. godine.[1] Od 1918. godine bio je član Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS).[2][1] Izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na izborima 1920, 1923. i 1925. godine.[2]
Nakon sporazuma Pašić—Radić 1925. godine, prekinuo je svoju saradnju sa Radićevom HSS. Nakon što je kralj Aleksandar I uveo Šestojanuarsku diktaturu 1929. godine, Došen je postao član Ustaškog pokreta.[2][1] Zajedno sa Andrijom Artukovićem, bio je glavni organizator Velebitskog ustanka.[2][3] Nakon neuspjeha ustanka, pobjegao je iz zemlje[3] i bio Pavelićeva veza sa službenim krugovima u Mađarskoj.[4]
Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, u NDH je došao iz Mađarske, gdje je živio od 1934. godine.[2] Pavelić ga je imenovao za doglavnika u Glavnom ustaškom stanu.[5] Predsjednik Hrvatskog državnog sabora postao je 1942. godine.[1] Sabor je imao savjetodavnu ulogu i bio je bez uticaja, pošto je sva vlast i dalje kod Pavelića.[6] Došen i još devet njegovih kolega, su bili kritički raspoloženi prema ustaškoj spoljnoj i unutrašnjoj politici i svoje kritike su izneli Paveliću 30. novembra 1942. godine.[6] U memorandumu su kritikovani Rimski ugovori i demografsko uništenje hrvatskog naroda u Dalmaciji, zahtijeva se rješenje pitanja Dalmacije i Hrvatskog primorja, upozorava se na korupciju i nestručnost u upravi, na nezakonite postupke u logorima i opšti osjećaj pravne nesigurnosti. Zahtjevala se reorganizacija i novi saziv Sabora, poboljšanje stanja u upravi i vojsci, puštanje iz logora svih koji su tamo neopravdano zatočeni i zatvaranje samo na temelju redovnog sudskog postupka. Reakcija je brzo uslijedila, pošto je Sabor raspušten 28. decembra 1942. i više se nikada nije sastao.[6] Iako se Sabor sastao samo nekoliko puta tokom svog postojanja, Došen je ostao na dužnosti predsjednika sve do svoje smrti. Godine 1944. dobio je odlikovanje Vojnički red željeznog trolista, pa je dobio titulu viteza.[2]
Preminuo je 7. septembra 1944. godine u Zagrebu, a sahranjen je na gradskom groblju Mirogoj uz pune državne i vojne počasti.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ Matković & Jonjić 2016, str. 197—230.
- ^ a b v g d đ e ž Leček 1993.
- ^ a b Jelić-Butić 1977, str. 30.
- ^ Jelić-Butić 1977, str. 34.
- ^ Jelić-Butić 1977, str. 109.
- ^ a b v Tomasevich 2002, str. 374.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jelić-Butić, Fikreta (1977). Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga.
- Tomasevich, Jozo (2002). War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-3615-2.
- Jonjić, Tomislav; Matković, Stjepan (2016). „DNEVNIK KERUBINA ŠEGVIĆA 1943. – 1945.”. Croatica Christiana periodica (na jeziku: hrvatski). 40 (77): 197—230. ISSN 0350-7823. Pristupljeno 03. 01. 2019.
- Leček, Suzana (1993). „DOŠEN, Marko”. Croatian Biographical Lexicon (na jeziku: hrvatski). Miroslav Krleža Institute of Lexicography. Pristupljeno 03. 01. 2019.
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- Stuparić, Darko (1997). „Marko Došen”. Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.-1945 (na jeziku: hrvatski). Minerva. str. 95—96. ISBN 9789536377039. Pristupljeno 03. 01. 2019.
