Mojkovac
Mojkovac | |
---|---|
Centar Mojkovca | |
Administrativni podaci | |
Država | Crna Gora |
Opština | Mojkovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 57′ 37″ S; 19° 34′ 55″ I / 42.96037° S; 19.58183° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 894 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 84205 |
Pozivni broj | 050 |
Registarska oznaka | MK |
Veb-sajt | www |
Mojkovac je grad i sedište istoimene opštine u Crnoj Gori koji se nalazi u dolini rijeke Tare, u podnožju planina Bjelasice i Sinjajevine, a pripada Brdima sjeveroistočnog dijela Crne Gore između nacionalnih parkova Biogradska gora i Durmitor.
Prema popisu iz 2011. bilo je 3.590 stanovnika.
Od Mojkovca do Podgorice ima 90 km, a do Beograda 380 km. Mojkovac je povezan sa ostalim mestima Jadranskom magistralom, željezničkom prugom Beograd-Bar i regionalnim putem za Žabljak-Pljevlja. Ovde se nalazi Železnička stanica Mojkovac. Nadmorska visina Mojkovca je 820 m. Kroz Mojkovac protiče rijeka Tara, čiji je kanjon drugi po dubini u svetu, a zaštićen je kod UNESKO-a.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Mojkovac živi 3046 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,5 godina (33,1 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1215 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno.
|
|
m | ž |
|||
? | 9 | 5 | ||
80+ | 8 | 20 | ||
75—79 | 27 | 49 | ||
70—74 | 47 | 67 | ||
65—69 | 79 | 111 | ||
60—64 | 68 | 88 | ||
55—59 | 72 | 87 | ||
50—54 | 134 | 128 | ||
45—49 | 162 | 156 | ||
40—44 | 158 | 182 | ||
35—39 | 159 | 166 | ||
30—34 | 123 | 125 | ||
25—29 | 160 | 160 | ||
20—24 | 163 | 182 | ||
15—19 | 198 | 189 | ||
10—14 | 164 | 150 | ||
5—9 | 157 | 146 | ||
0—4 | 125 | 96 | ||
Prosek : | 125 | 28 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.567 | 602 | 894 | 48 | 20 | 3 |
Ženski | 1.715 | 523 | 892 | 230 | 68 | 2 |
UKUPNO | 3.282 | 1.125 | 1.786 | 278 | 88 | 5 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 568 | 24 | 0 | 0 | 61 |
Ženski | 472 | 33 | 0 | 0 | 63 |
UKUPNO | 1.040 | 57 | 0 | 0 | 124 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 20 | 18 | 52 | 27 | 77 |
Ženski | 7 | 3 | 89 | 51 | 9 |
UKUPNO | 27 | 21 | 141 | 78 | 86 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 5 | 5 | 156 | 57 | 22 |
Ženski | 5 | 4 | 31 | 79 | 64 |
UKUPNO | 10 | 9 | 187 | 136 | 86 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 34 | 0 | 0 | 10 | |
Ženski | 25 | 0 | 0 | 9 | |
UKUPNO | 59 | 0 | 0 | 19 |
Istorija
[uredi | uredi izvor]Mojkovac je utemeljen za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša (1242—1276) u središtu župe Brskovo, koja je bila u sastavu srpske kraljevine Raške.
Poznat je iz tog perioda srpski srebreni novac koji se kovao u Brskovu, tako da ovo mjesto postaje centar istoimene župe, rudarski i trgovački centar sa karavanskom stanicom između Kotora i Novog Brda i konzulatom Dubrovačke republike.
U dugoj i bogatoj istoriji narod Potarja je pružao otpor osvajačima koji su nastojali da porobe ovu oblast. Dizao je bune i ustanke i borio se protiv strane sile i svih onih koji su nasrtali na njegovu slobodu.
Prostor opštine Mojkovac sa lijeve obale rijeke Tare oslobođen je 1878. godine posle Berlinskog kongresa, a prostor sa desne obale 1912. godine tokom Prvog balkanskog rata, poslije viševjekovne vladavine Otomanskog carstva. Za Božić 1916. ovde je vođena Mojkovačka bitka, gdje su branjena sjeverna vrata Mojkovca i Crne Gore, a time i povlačenje srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Serdar Janko Vukotić se sa svojom vojskom odupro se višestruko nadmoćnijoj vojsci Austrougarske.
Most na Tari, ocenjen kao "jedan od najboljih u državi", predat je saobraćaju 21. septembra 1934.[4] U to vreme je, nakon duge gradnje, završen i put prema Bijelom Polju.[5]
U Drugom svetkom ratu 348 građana Mojkovca dalo je svoje živote za slobodu, među njima i 7 narodnih heroja. Spomen-obilježja koja podsjećaju na slavnu prošlost ovoga kraja se nalaze u Mojkovcu i u centrima mjesnih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija (u centru grada, neposredno kod mostova na Tari, Grotulja spomen groblje, Mjedeno guvno, Gradina na Brskovu, na Bojnoj Njivi i dr.).
Privreda
[uredi | uredi izvor]Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, centar za kulturu sa salom koja ima 300 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom i prostor za razvoj kulturnog amaterizma. Centar organizuje filmski festival Mojkovačka filmska jesen, Mojkovački sabor na Preobraženje i dr.
Zdravstvena zaštita se organizuje stacionarno i ambulantno u Domu zdravlja i u centrima mjesnih zajednica. Mojkovac ima stadion i sportsku dvoranu za takmičenje u fudbalu, rukometu, košarci, odbojci i borilačkim vještinama. Planinari „Brskova“ su izgradili planinarski dom na Bjelasici. Rijekom Tarom se splavari. Organizovan je lov i ribolov.
Privredni subjekti su drvna industrija(Vukman Kruščić, fabrika koju je zatvorila vlast DPS-a) u primarnoj i finalnoj preradi, metaloprerada, proizvodnja kožne i tekstilne konfekcije.
Hotel „Palas“ ima 80 ležaja(zatvoren za vrijeme DPS-a), motel „Ravnjak“ u Bistrici ima 18 ležajeva. U oblasti privatnog preduzetništva ima oko 200 registrovanih preduzeća i samostalnih radnji sa 300 zaposlenih. Ukupno zaposlenih ima oko 1.500 građana, a na birou za zapošljavanje evidentirano je 2.200 nezaposlenih građana. U oblasti komunalne djelatnosti postoji Javna ustanova Gradac koja se bavi vodosnabdijevanjem, čistoćom i lokalnim saobraćajem.
Razvojni planovi opštine Mojkovac baziraju se na iskorišćavanju sopstvenih resursa: poljoprivredu – proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo – drvoprerada i turizam sa razvojem postojećih kapaciteta, metalopreradu, kožnu i tekstilnu konfekciju. U oblasti turizma valorizacija postojećih kapaciteta kroz izgradnju SKI centra na sjeverozapadnoj strani planine Bjelasice, za što postoje optimalni uslovi.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Manastir Svetog Đorđa u Dobrilovini, najznačajniji kulturno-istorijski spomenik, spominje se u zapisima iz 1592. godine, udaljen je 25 km od Mojkovca u pravcu Žabljaka. Postoje i drugi objekti materijalne i duhovne kulture iz prošlosti:
- Crkva svetog Arhangela Mihajla u Štitarici,
- Crkva Blagovijesti u Poljima,
- Crkva svete Petke – Ružica na Sinjavini,
- Crkva Trojana (posvećena Svetoj Trojici) u Prošćenju, mjesto Slatina, iz 12. vijeka, koja je rekonstruisana i koju je episkop Budimljansko-nikšićki Joanikije osveštao na Trojičin dan 2004.
- Izgrađen je hram Hristovog roždestva u Mojkovcu, za kojeg su temelji postavljeni 2000. g.
Gradovi pobratimi
[uredi | uredi izvor]Poznati Mojkovčani
[uredi | uredi izvor]- Milovan Đilas
- Miodrag Božović
- Dragiša Madžgalj
- Nebojša Bogavac
- Darko Stanić
- Stefan Savić
- Danijel Furtula
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Srpska pravoslavna crkva Hristovog rođenja u Mojkovcu
-
Crkva i mural sa likom Amfilohija Radovića
-
Spomenik posvećen Mojkovačkoj bici
-
Rijeka Tara u Mojkovcu
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
- ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488.
- ^ "Politika", 22. sept. 1934
- ^ "Vreme", 7. dec. 1934