Nika (mitologija)
| Nika | |
|---|---|
Nika sa Krilima | |
| Lični podaci | |
| Prebivalište | Olimp |
| Porodica | |
| Roditelji | Palant i Stiks |
| Porodica | Kratos, Bija, Zelos |
| Ekvivalenti | |
| Rimski ekvivalent | Viktorija |
Nika (grč. Νίκη) u grčkoj mitologiji je boginja pobede. Ona je kći Titana Palanta i personificirane boginje Stiks. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Viktorija.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]
Kao boginja ratne pobede, prikazivana je uz Zevsa, Atinu i Aresa, a kao boginja pobede u takmičenju, prikazana je kako ovenčava pobednika muzičkog ili atletskog takmičenja. Bila je na Zevsovoj strani u Titanomahiji, zajedno sa svojim ocem Palantom i dedom Okeanom, a takođe je podržavala Zevsa kad je svrgnuo svoga oca Hrona. Kad je Zevs zatim postao najviši bog, primio je Niku na Olimp i uzvisio je na položaj svoje nerazdvojne pratilje. Nika nije pružala pomoć samo Zevsu nego i drugim bogovima, a uz njih i ljudima, donosila im pobedu u borbi oružjem, u umetničkim i sportskim takmičenjima.
I ona je sama mogla vrlo brzo trčati i leteti, zato je prikazivana s krilima. Prikazivana je kao predivna djevojka, a glavu joj je često ukrašavao pobednički venac ili palmino lišće. Spartanci su je prikazivali u lancima tako da ih ne bi nikad, kao personifikacija pobede, napustila.
Kult
[uredi | uredi izvor]
Nika je obično poštovana uz boginju Atinu s kojom je povezivana nakon grčke pobede nad Persijancima u Maratonskoj bici. Ponekad je i sama Atina prikazivana s Nikinim atributima. Prema Pausaniji, kip boginje Atine Nike koji prikazuje Niku bez krila (Nika Apteros) bio je takav da boginja nikad ne napusti grad Atinu. Poznat je i kip boginje koja popravlja sandalu (Nika Slancio).
Nika sa Samotrake
[uredi | uredi izvor]
Ranom helenizmu pripada i figura Nike sa Samotrake koja se čuva u Luvru. Iako joj nedostaju ruke i glava, figura je zadržala svoj očaravajući doživljaj. Otkrivena je 1863. godine, a autor nije poznat. Možda je bio učenik Praksitelove ili Lisipove škole, moguće da je to bio Eutihid.
Nikin hram
[uredi | uredi izvor]Hram Atine Nike na atinskoj Akropolji potiče iz 427—424 godine p. n. e. Sagrađen je pod rukovodstvom arhitekta Kalikrata, od pantelskog mermera, u jonskom stilu. Godine 1686. srušili su ga Turci, da bi na tom mestu postavili bastion za topove. U godinama 1835. do 1837. hram je ponovo sagrađen od originalnih kamenih blokova koji (na sreću) nisu bili uklonjeni s tog mesta. Uprkos svojim skromnim dimenzijama hram se ubraja među najatraktivnije građevine klasične Grčke.[1][2][3][4][5][6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Nika sa Samotrake”. casopiskus.rs. Pristupljeno 25. 1. 2021.
- ^ „KO JE KRILATA BOGINJA NIKA. KO JE BOGINJA NIKE U MITOLOGIJI”. yarmarkt.ru/bs. Pristupljeno 25. 1. 2021.
- ^ „Myths, Symbols and Facts about Nike – the Greek Goddess of Victory”. worldhistoryedu.com. Pristupljeno 25. 1. 2021.
- ^ „Nike”. greekgodsandgoddesses.net. Pristupljeno 25. 1. 2021.
- ^ „NIKE”. theoi.com. Pristupljeno 25. 1. 2021.
- ^ „Nike”. britannica.com. Pristupljeno 25. 1. 2021.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vojtech Zamarovský: Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije. Školska knjiga — Zagreb 1985.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Nika u klasičnoj literaturi i umjetnosti (jezik: engleski)
- Nika u grčkoj mitologiji (jezik: engleski)