Pređi na sadržaj

Stambolijski

Koordinate: 42° 08′ 00″ S; 24° 32′ 00″ I / 42.133333° S; 24.533333° I / 42.133333; 24.533333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stambolijski
bug. Стамболийски
Stambolijski — spomenik Aleksandru Stambolijskom
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlovdivska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 12.169 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 08′ 00″ S; 24° 32′ 00″ I / 42.133333° S; 24.533333° I / 42.133333; 24.533333
Aps. visina187 m
Površina14.235 km2
Stambolijski na karti Bugarske
Stambolijski
Stambolijski
Stambolijski na karti Bugarske
Veb-sajt
www.stamb.net

Stambolijski (bug. Стамболийски) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Stambolijski u okviru Plovdivske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Stambolijski se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 125 km istočno, a od oblasnog središta, Plovdiva grad je udaljen 20 km zapadno.

Reljef: Oblast Stambolijskog se nalazi u bugarskom delu Trakije, u dolini reke Marice. Grad se smestio uz reku, na približno 190 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Stambolijskom je kontinentalna.

Vode: Kroz Stambolijski protiče poznata reka Marica srednjim delom svog toka. Grad se nalazi na desnoj obali reke.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zgrada policije

Oblast Stambolijskog je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Stambolijskog je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Stambolijski je imao oko 12.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]