Straldža

Koordinate: 42° 36′ 00″ S; 26° 40′ 59″ I / 42.6° S; 26.683° I / 42.6; 26.683
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Straldža
bug. Стралджа

Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastJambolska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.355 (2.010 )
 — gustina80 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 36′ 00″ S; 26° 40′ 59″ I / 42.6° S; 26.683° I / 42.6; 26.683
Aps. visina145 m
Površina79,31 km2
Straldža na karti Bugarske
Straldža
Straldža
Straldža na karti Bugarske
Veb-sajt
www.straldja.net

Straldža (bug. Стралджа) grad je u Republici Bugarskoj, u jugoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Straldža u okviru Jambolske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Straldža se nalazi u jugoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 330 km istočno, a od oblasnog središta, Jambola grad je udaljen 22 km severoistočno.

Reljef: Oblast Straldže se nalazi na istočnom obodu Gornjetrakijske kotline, u oblasti doline Tundže. Grad se smestio u ravničarskom području, na oko 150 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Straldži je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem obližnjeg Egejskog mora.

Vode: Kroz oblast Straldže protiče više manjih vodotoka, koji se ulivaju u obližnju reku Tundžu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Straldže je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Straldže je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Straldža je imala oko 6.300 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]