Fad

Koordinate: 46° 28′ 00″ S; 18° 49′ 32″ I / 46.46680° S; 18.82565° I / 46.46680; 18.82565
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fad
mađ. Fadd
Ime mesta napisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionJužna prekodunavska regija
ŽupanijaTolna
SrezSeksard
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.4,529[1]
 — gustina67,06 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 28′ 00″ S; 18° 49′ 32″ I / 46.46680° S; 18.82565° I / 46.46680; 18.82565
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina67,53 km2
Fad na karti Mađarske
Fad
Fad
Fad na karti Mađarske
Poštanski broj7133
Pozivni broj(36) 74
Veb-sajt
http://www.fadd.hu/

Fad (mađ. Fadd) je selo u Mađarskoj, u županiji Tolna. Naselje uključuje popularno odmaralište Dombori.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Selo se nalazi severno od Seksarda, na spoju dve velike geografske pejzažne celine, Mezefelda i Šarkeza. Glavni rukavac Dunava je pomeren dalje (oko 5 kilometara) od naselja usled velike regulacije rečnog toka u 19. veku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zbog povoljnog geografskog okruženja, područje je verovatno naseljeno od davnina. U antičko doba ovde se protezao rimski put Akvinkum-Murša čiji je putokaz pronađen u blizini sela. Nakon dolaska Mađara na ove prostore, mesto je pripalo naselju plemena Međer i bio je u rukama Arpadovih sinova.

Selo se prvi put pominje u pisanim izvorima u 11. veku. Opatija Vespremvelđ ovde dobija imovinu i tada nosi ime Patadi. Značajan deo sela došao je u posed opatije Tihani 1055. godine. Dok su pravoslavne monahinje posedovale vinograd i vinogradara, benediktinke su posedovale znatan broj posluge, deo seoskih kuća i 100 kh trske i kosilicu. Početkom 13. veka Johaniti su se pojavili kao novi vlasnici, a do 15. veka mogli su da pretenduju na najveću površinu.

Tokom invazije Tatara, područje je uništeno, ali su povoljni uslovi brzo izmamili ljude nazad. Porast naselja jasno pokazuje činjenica da je u 15. i 16 veka bila pijačno mesto (trgovište). Godine 1470. stanovništvo je brojalo 400-500 ljudi, koji su se uglavnom bavili vinogradarstvom, ribolovom, nešto uzgojem žita i stočarstvom. U prvoj polovini 15. veka naselje je bilo poprište rivalstva između manastira Fehervar i opatije Seksard, koje je okončano tek 1517. godine.

Posle dolaska turaka situacija se brzo konsolidovala. Stanovništvo je prebrodilo početne neuspehe i pokušalo da se prilagodi promenjenim okolnostima. To se pokazalo uspešnim, jer je 1557. godine selo plaćalo porez od 4.675 akči, koji je naplaćivan na 160 kuća. Iz spiska znamo da su ljudi koji su ovde živeli bili Mađari.

Nema preciznih podataka o uništenju Fada u srednjem veku. Do katastrofe je moglo doći tokom Petnaestogodišnjeg rata, ali je moguće i da se dogodila u periodu 1686-87.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 86,3% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 8,7% kao Romi, 0,9% kao Nemci i 0,3% kao Rumuni (13,7% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj veći može biti na 100 %).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 46,8%, reformisani 10,8%, luterani 0,3%, grkokatolici 0,1%, nekonfesionalni 17,5% (24,1% se nije izjasnilo).[traži se izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]