Hronologija SFRJ jun 1990.
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku juna meseca 1990. godine.
← maj | Hronologija SFRJ tokom 1990. | jul → | |||||||||||||||||||||||||||
P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Događaji[uredi | uredi izvor]
1. jun[uredi | uredi izvor]
- Narodna banka Jugoslavije, u skladu sa saveznim ekonomskim reformama izdala novu novčanicu, apoena od 50 dinara, sa likom dečaka (novčanica je bila u opticaju, uz manje izmene do 1992).
3. jun[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu, na stadionu „Maksimir“ održana prijateljska fudbalska utakmica između reprezentacija Jugoslavije i Holandije. Utakmica je završena pobedom Holandije sa 2:0, a ostala je upamćena po zviždanju hrvatskih navijača himni SFRJ „Hej, Sloveni“ i navijanju za strani tim.
6. jun[uredi | uredi izvor]
- U Kninu, Skupština Opštine Knin donela odluku o pokretanju inicijative za formiranje regionalne Zajednice opština Sjeverne Dalmacije i Like.
8. jun[uredi | uredi izvor]
- U Italiji, od 8. juna do 8. jula, održano XIV svetsko prvenstvo u fudbalu. Fudbalska reprezentacija Jugoslavije, u sastavu — Tomislav Ivković, Vujadin Stanojković, Predrag Spasić, Zoran Vulić, Faruk Hadžibegić, Davor Jozić, Dragoljub Brnović, Safet Sušić, Darko Pančev, Dragan Stojković, Zlatko Vujović, Fahrudin Omerović, Srečko Katanec, Alen Bokšić, Robert Prosinečki, Refik Šabanadžović, Robert Jarni, Mirsad Baljić, Dejan Savićević, Davor Šuker, Andrej Panadić, Dragoje Leković i glavni trener Ivica Osim, plasirala se u četvrtfinale i osvojila peto mesto. Prva tri mesta na takmičenju osvojile su reprezentacije Nemačke, Argentine i Italije.
9. jun[uredi | uredi izvor]
- U Parizu, jugoslovenska teniserka Monika Seleš, pobedom nad Nemicom Štefi Graf osvojila „Rolan Garos“ (Otvoreno prvenstvo Francuske). Ovo je bila njena prva Grend slem titula.
11. jun[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu umro Vaso Čubrilović (1897—1990), istoričar, političar, član Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivač Balkanološkog instituta i nekadašnji član revolucionarne organizacije „Mlada Bosna“.
13. jun[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu, na Trgu Republike održan prvi protestni miting opozicionih stranaka (učestvovale Demokratska stranka, Liberalna stranka, Narodna radikalna stranka, Socijal-demokratska partija Jugoslavije i Srpski pokret obnove) pod nazivom Srbija traži slobodu, na kome je traženo održavanje prvih višestranačkih izbora (bio je ovo prvi opozicioni skup od 1945). Povod za održavanje mitinga bio je neuspeh pregovora između predstavnika vlasti i opozicije. Tokom protestne šetnje, nakon završetka mitinga, ispred zgrade Televizije Beograd, u Takovskoj ulici došlo je do sukoba demonstranata i milicije u kojem je lakše povređeno nekoliko ljudi, među kojima i vođe opozicije — Dragoljub Mićunović i Borislav Pekić (povod za održavanje novog opozicionog skupa 27. juna).
17. jun[uredi | uredi izvor]
- U Skoplju formirana Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO-DPMNE), nacionalistička politička partija koja je preuzela ime od Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO), nacionalnog pokreta za oslobođenje Makedonije iz prve polovine 20. veka. Predsednik stranke bio je Ljupčo Georgijevski, a stranka je zvanično registrovana tek 5. avgusta.
19. jun[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu dodeljene godišnje nagrade „Vladimir Nazor“, a dobitnici su bili: u oblasti arhitekture i urbanizma — Zdenko Sila, za životno delo i Andrija Mutnjaković, za 1990. godinu; u oblasti filma — Antun Vrdoljak, za životno delo i Brano Gamulin, za 1990. godinu; u oblasti muzike — Tomislav Neralić, za životno delo i Zoran Juranić, za 1990. godinu; u oblasti pozorišta — Miše Martinović, za životno delo i Milko Šparemblek, za 1990. godinu; u oblasti književnosti — Olinko Deloroko, za životno delo i Bruno Popović, za 1990. godinu; u oblasti likovne umetnosti — Ferdinand Kulmer, za životno delo i Kuzma Kovačić, za 1990. godinu.
25. jun[uredi | uredi izvor]
- Milan Kučan predsednik Predsedništva Republike Slovenije, izjavio da će novi Ustav, koji je bio u izradi, definisati Sloveniju kao „suverenu državu“, a ne kao „federalnu jedinicu“ (Ustav je donet 23. decembra).
26. jun[uredi | uredi izvor]
- U rimskom amfiteatru u Puli, od 26. juna do 7. jula, održan XXXVII Festival jugoslovenskog filma tokom koga su prikazana 24 domaća filma. Odlukom žirija za najbolji film proglašen je film Gluvi barut, reditelja Bahrudina Čengića. Nagradu Zlatnu arenu dobili su: Filip Robar Dorin za režiju filma Vetar u mreži, Ferenc Deak za scenario filma Granica, Mirjana Joković za glavnu žensku ulogu u filmu Granica, Branislav Lečić za glavnu mušku ulogu u filmu Gluvi barut, Goran Bregović za muziku u filmu Gluvi barut, Jure Pervanje za snimateljski rad u filmu Vetar u mreži, Karpo Godina za montažu u filmu Umetni raj, Janez Kovič za scenografiju u filmu Do kraja i nazad, Ruden Albahari za ton u filmu Orao i Snježana Tomljenović za masku u filmu Gluvi barut. Otvaranju festivala prisustvovao je Bogić Bogićević član Predsedništva SFRJ. Bio je ovo poslednji Festival jugoslovenskog filma (sledeće godine zbog početka rata nije održan, a 1992. je održan pod nazivom Festival hrvatskog filma).[1]
- U intervju listu Politika Slobodan Milošević, predsednik Predsedništva SR Srbije izjavio da je pitanje granica otvoreno ukoliko Jugoslavija postane konfederacija.
27. jun[uredi | uredi izvor]
- U Kninu delegati sva tri veća Skupštine opštine Knin, na osnovu amandmana 43. na Ustav SR Hrvatske i Statuta opštine Knin, doneli odluku o osnivanju regionalne Zajednice opština Sjeverne Dalmacije i Like sa središtem u Kninu. Zajednica opština obuhvatala je teritoriju opština Knin, Obrovac, Benkovac, Donji Lapac, Gračac i Titova Korenica, a u odluci je stajala odredba da joj mogu pristupiti i druge opštine van područja severne Dalmacije i Like (u decembru je Zajednica opština pretvorena u Srpsku autonimnu oblast Krajinu). Na čelu Zajednice opština Sjeverne Dalmacije i Like nalazilo se Privremeno predsedništvo, a od 25. jula Srpsko nacionalno vijeće, na čelu sa Milanom Babićem.
28. jun[uredi | uredi izvor]
- Skupština SFRJ, zbog protivljenja delegata iz Slovenije i Srbije, ponovo odložila usvajanje Zakona o strankama, što je onemogućilo raspisivanje višestranačkih izbora za savezni parlament.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Festival jugoslovenskog filma 1990.”. pulafilmfestival.hr. n.d.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hronologija 1990—1995. Banja Luka: Dokumentacioni centar Republike Srpske. 2002. COBISS.SR 71272457
- Moderna srpska država 1804—2004 hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084
- Bilić, Ivan (2005). „Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.”. National security and the future. Zagreb: St. George Association / Udruga sv. Jurja. VI: 73—184.