Jovan Mirković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan Mirković
Lični podaci
Datum rođenja(1943-11-01)1. novembar 1943.
Mesto rođenjaBrezovac Subocki, Novska, Kraljevina Jugoslavija (dejure)
NDH (defakto)
Datum smrti25. april 2020.(2020-04-25) (76 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Naučni rad
Poljeproučavanje genocida i holokausta, Drugi svetski rat, Zapadni Balkan u 20. veku
InstitucijaSpo­men područ­je Jase­no­vac, Muzej žrtava genocida u Beogradu

Jovan Mirković (Brezovac Subocki, Novska, Kraljevina Jugoslavija 1. novembar 1943Beograd, Srbija 25. april 2020) bio je srpski istoričar specijalizovan za proučavanje genocida i holokausta, Drugi svetski rat i istoriju Zapadnog Balkana u 20. veku.[1]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Za­vr­šio Pe­da­go­šku aka­de­mi­ju u Pe­tri­nji i po­lo­žio struč­ni is­pit za zvanje na­stav­ni­ka, zatim Fi­lo­zof­ski fa­kul­tet Univer­zi­te­ta u Sa­ra­je­vu, gru­pa Istorija, stekavši struč­ni na­zi­v pro­fe­sor isto­ri­je. Struč­ni is­pit za zva­nje kustosa položio u Muzej­skom do­ku­men­ta­i­onom cen­tru u Za­gre­bu 1991. Stručno zvanje višeg kustosa stekao 2007, a muzejskog savetnika 2012 (Narodni muzej u Beogradu, Komisije za sticanje viših stručnih zvanja). Na Fi­lo­zof­skom fakulte­tu u Sa­ra­je­vu bio na post­di­plom­skim stu­di­ja­ma, ko­je su pre­ki­nu­te zbog rat­nih de­ša­va­nja de­ve­de­setih go­di­na.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Ra­dio je u pri­vre­di i u pro­sve­ti (na­stav­nik i di­rek­tor škole), a u obla­sti kul­tu­re, od 1. septembra 1978. godine: u Spo­men područ­ju Jase­no­vac kao di­rek­tor u dva mandata (1978-1980. i 1990-1991), direktor Narodnog sveučilišta Novska (1980-1984). U periodu 1984-1990. bio na izbornim i imenovanim funkcijama, a u Mu­ze­ju žr­ta­va ge­no­ci­da u Be­o­gra­du u stal­nom radnom od­no­su od 1. marta 1999, na rad­nom me­stu ku­sto­sa-is­tra­ži­va­ča. Pre­kid ra­da u zva­nju, od 1991. do 1999, na­stao je zbog rat­nih de­ša­va­nja.

Kao di­rek­tor Spo­men pod­ruč­ja Ja­se­no­vac, or­ga­ni­zo­vao i spro­vo­dio istraži­va­nja spo­me­nič­nih (gro­bi­šnih) lo­ka­li­te­ta, ure­đe­nje prostora, prikupljanje i ob­ra­du mu­zej­ske gra­đe i nje­nu pre­zen­ta­ci­ju, rad sa po­se­ti­o­ci­ma (više od 400.000 go­di­šnje), iz­da­vač­ku delat­nost (pre­ko 40 na­slo­va po­seb­nih izdanja).

U Mu­ze­ju žr­ta­va ge­no­ci­da, uže pod­ruč­je is­tra­ži­va­nja bili su zlo­či­ni genocida i rat­ni zlo­či­ni u vre­me Drugog svet­skog ra­ta, po­seb­no u Ne­za­vi­snoj Drža­vi Hr­vat­skoj. Od programskih aktivnosti Muzeja, poseban angažman imao je na prikupljanju i ob­ra­di gra­đe (digitalizacija i unos u pro­gram za ar­hi­vi­ra­nje i pre­tra­ži­va­nje) i obavljanju poslova urednika izdavačke delatnosti.

Za njegove zasluge i životno djelo, na predlog Njegovog Preosveštenstva vladike Pakračko-slavonskog g. Jovana, Sveti Arhijerejski Sinoda Srpske pravoslavne crkve 30. januara 2020. godine odlikovao ga je Ordenom Svetog Despota Stefana Lazarevića. Preminuo je u Beogradu 25. aprila 2020. godine.[2]

Orden Svetog despota Stefana Lazarevića dobio je posthumno 2021. godine.[3]

Izabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije

  • Iz­vje­štaj Spo­men pod­ruč­ja Ja­se­no­vac (Ana­li­za sta­nja i smjer­ni­ce raz­vo­ja), pri­re­dio: Jovan Mir­ko­vić, Ja­se­no­vac, Spo­men pod­ruč­je, 1980, 56.
  • Podsjećanje: Spomen obilježje u Glini – nezavršen projekat (katalog izložbe), koautorstvo: Jovan Mirković, Milojko Budimir i Dragan Čubrić.
  • Ob­ja­vlje­ni iz­vo­ri i li­te­ra­tu­ra o ja­se­no­vač­kim lo­go­ri­ma, „Gra­fo­Mark“ Lak­ta­ši, „Besjeda“, Ba­nja Lu­ka, Mu­zej žr­ta­va ge­no­ci­da Be­o­grad, Ba­nja Lu­ka – Be­o­grad, 2000. Elek­tron­sko iz­da­nje: Ja­se­no­vac – Do­nja Gra­di­na, In­du­stri­ja smr­ti 1941-1945, CD-ROM sa elektron­skom bi­bli­o­te­kom, „Sve­tlo­pi­sno ode­lje­nje“, Be­o­grad, 2005. Na internetu: www.jasenov­ac-­in­fo, i www.rastko.rs.
  • ­Bi­li su sa­mo de­ca, Ja­se­no­vac grob­ni­ca 19.432 de­voj­či­ce i dečaka = They We­re Only Chil­d­ren, Ja­se­no­vac Crypt of 19.432 Girls and Boys, koau­tor­stvo sa Dra­go­jem Lu­kićem (ka­ta­log iz­lo­žbe), Be­o­grad, Mu­zej žr­ta­va ge­no­ci­da, 2002. Drugo iz­me­nje­no iz­da­nje, Be­o­grad, Mu­zej žr­ta­va ge­no­ci­da, 2006. Ca­ta­lo­go del­la mo­stra: Era­no so­lo bam­bi­ni, Ja­se­no­vac tom­ba di 19.432 bam­bi­ne e bambi­ni – Ca­ta­lo­gue of exi­bi­ti­on: They We­re Only Chil­dren, Ja­se­no­vac Crypt of 19.432 Girls and Boys, treće izmenjeno iz­da­nje, Be­o­grad, Mu­zej žr­ta­va genocida, 2006. Četvrto iz­me­nje­no i dopunjeno iz­da­nje: Be­o­grad, Mu­zej žr­ta­va geno­ci­da, 2011.
  • Gubim Nevino Svoj Život Zbog Nevaljali i Prokleti Ljudi“, Zločini genocida i ratni zločini protiv civilnog stanovništva na jugoslovenskim prostorima 1941-1945. godine (sa dokumentarnih fotografija) = „I’m losing my Life Because of Wicked and Cursed People“, The Crime of Genocide and War Crimes Against Civilian Population in the Yugoslav Territory 1941-1945 (with documentary photographs) (ka­ta­log iz­lo­žbe), ko­a­u­tor­stvo, Mu­zej žr­ta­va ge­no­ci­da, Be­o­grad 2011.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]