Jovan Mirković
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Jovan Mirković | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. novembar 1943. |
Mesto rođenja | Brezovac Subocki, Novska, Kraljevina Jugoslavija (dejure) NDH (defakto) |
Datum smrti | 25. april 2020.76 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Naučni rad | |
Polje | proučavanje genocida i holokausta, Drugi svetski rat, Zapadni Balkan u 20. veku |
Institucija | Spomen područje Jasenovac, Muzej žrtava genocida u Beogradu |
Jovan Mirković (Brezovac Subocki, Novska, Kraljevina Jugoslavija 1. novembar 1943 — Beograd, Srbija 25. april 2020) bio je srpski istoričar specijalizovan za proučavanje genocida i holokausta, Drugi svetski rat i istoriju Zapadnog Balkana u 20. veku.[1]
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Završio Pedagošku akademiju u Petrinji i položio stručni ispit za zvanje nastavnika, zatim Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, grupa Istorija, stekavši stručni naziv profesor istorije. Stručni ispit za zvanje kustosa položio u Muzejskom dokumentaionom centru u Zagrebu 1991. Stručno zvanje višeg kustosa stekao 2007, a muzejskog savetnika 2012 (Narodni muzej u Beogradu, Komisije za sticanje viših stručnih zvanja). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio na postdiplomskim studijama, koje su prekinute zbog ratnih dešavanja devedesetih godina.
Karijera[uredi | uredi izvor]
Radio je u privredi i u prosveti (nastavnik i direktor škole), a u oblasti kulture, od 1. septembra 1978. godine: u Spomen području Jasenovac kao direktor u dva mandata (1978-1980. i 1990-1991), direktor Narodnog sveučilišta Novska (1980-1984). U periodu 1984-1990. bio na izbornim i imenovanim funkcijama, a u Muzeju žrtava genocida u Beogradu u stalnom radnom odnosu od 1. marta 1999, na radnom mestu kustosa-istraživača. Prekid rada u zvanju, od 1991. do 1999, nastao je zbog ratnih dešavanja.
Kao direktor Spomen područja Jasenovac, organizovao i sprovodio istraživanja spomeničnih (grobišnih) lokaliteta, uređenje prostora, prikupljanje i obradu muzejske građe i njenu prezentaciju, rad sa posetiocima (više od 400.000 godišnje), izdavačku delatnost (preko 40 naslova posebnih izdanja).
U Muzeju žrtava genocida, uže područje istraživanja bili su zločini genocida i ratni zločini u vreme Drugog svetskog rata, posebno u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Od programskih aktivnosti Muzeja, poseban angažman imao je na prikupljanju i obradi građe (digitalizacija i unos u program za arhiviranje i pretraživanje) i obavljanju poslova urednika izdavačke delatnosti.
Za njegove zasluge i životno djelo, na predlog Njegovog Preosveštenstva vladike Pakračko-slavonskog g. Jovana, Sveti Arhijerejski Sinoda Srpske pravoslavne crkve 30. januara 2020. godine odlikovao ga je Ordenom Svetog Despota Stefana Lazarevića. Preminuo je u Beogradu 25. aprila 2020. godine.[2]
Orden Svetog despota Stefana Lazarevića dobio je posthumno 2021. godine.[3]
Izabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]
Monografije
- Izvještaj Spomen područja Jasenovac (Analiza stanja i smjernice razvoja), priredio: Jovan Mirković, Jasenovac, Spomen područje, 1980, 56.
- Podsjećanje: Spomen obilježje u Glini – nezavršen projekat (katalog izložbe), koautorstvo: Jovan Mirković, Milojko Budimir i Dragan Čubrić.
- Objavljeni izvori i literatura o jasenovačkim logorima, „GrafoMark“ Laktaši, „Besjeda“, Banja Luka, Muzej žrtava genocida Beograd, Banja Luka – Beograd, 2000. Elektronsko izdanje: Jasenovac – Donja Gradina, Industrija smrti 1941-1945, CD-ROM sa elektronskom bibliotekom, „Svetlopisno odeljenje“, Beograd, 2005. Na internetu: www.jasenovac-info, i www.rastko.rs.
- Bili su samo deca, Jasenovac grobnica 19.432 devojčice i dečaka = They Were Only Children, Jasenovac Crypt of 19.432 Girls and Boys, koautorstvo sa Dragojem Lukićem (katalog izložbe), Beograd, Muzej žrtava genocida, 2002. Drugo izmenjeno izdanje, Beograd, Muzej žrtava genocida, 2006. Catalogo della mostra: Erano solo bambini, Jasenovac tomba di 19.432 bambine e bambini – Catalogue of exibition: They Were Only Children, Jasenovac Crypt of 19.432 Girls and Boys, treće izmenjeno izdanje, Beograd, Muzej žrtava genocida, 2006. Četvrto izmenjeno i dopunjeno izdanje: Beograd, Muzej žrtava genocida, 2011.
- Gubim Nevino Svoj Život Zbog Nevaljali i Prokleti Ljudi“, Zločini genocida i ratni zločini protiv civilnog stanovništva na jugoslovenskim prostorima 1941-1945. godine (sa dokumentarnih fotografija) = „I’m losing my Life Because of Wicked and Cursed People“, The Crime of Genocide and War Crimes Against Civilian Population in the Yugoslav Territory 1941-1945 (with documentary photographs) (katalog izložbe), koautorstvo, Muzej žrtava genocida, Beograd 2011.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Jovan Mirković, biografija i puna bibliografija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2015), Muzej žrtava genocida, Beograd
- ^ „Preminuo Jovan Mirković, predratni direktor Spomen-područja Jasenovac”. RTS. 25. 4. 2020. Pristupljeno 26. 4. 2020.
- ^ „Priznanje za dugogodišnju borbu za očuvanje sećanja na Mučenike jasenovačke (SPC, 10. septembar 2021)”. Arhivirano iz originala 10. 09. 2021. g. Pristupljeno 10. 09. 2021.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]