Dojna Melinte

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dojna Melinte
Melinte pobeđuje u trci na 800 metara na Olimpijadi u Los Anđelesu 1984. godine
Lični podaci
Puno imeDoina Ofelia Beșliu-Melinte
Datum rođenja(1956-12-27)27. decembar 1956.(67 god.)
Mesto rođenjaHudešti, Rumunija
DržavljanstvoRumunija
Visina171 sm
Masa59 kg
Sportske informacije
Sport800 m, 1.500 m, Milja
TrenerJoan Zanka i Dorin Melinte
Dostignuća i titule
Lični rekordi1:55,05 m na 800 m
3:56,7 m na 1.500 m

Dojna Ofelia Melinte (rum. Doina Ofelia Melinte; rođena Bešliju (rum. Beșliu); 27. decembra 1956.) je nekadašnja rumunska atletičarka, trkačica na srednje staze. Učestvovala je na četiri Olimpijade (1980–92) i osvojila je zlatnu medalju na 800 metara i srebrnu na 1.500 metara 1984. godine u Los Anđelesu. Osvojila je svetske titule u dvorani 1987. i 1989. i evropske titule u dvorani 1985., 1988. i 1990. godine na 1.500 m.[1] Njen svetski rekord u trci na jednu milju u dvorani od 4:17,41 trajao je 26 godina.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Melinte se takmičila kao Dojna Bešliju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. i stigla do polufinala trke na 800 metara.[2] Godine 1982., kao Dojna Melinte, bila je najbrža na svetskim rang listama na 800 metara, ali je završila tek šesta u finalu Evropskog prvenstva u Atini. Takođe je završila kao šesta na 800 m i 1.500 m na Svetskom prvenstvu u Helsinkiju 1983.[1]

Na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984. osvojila je zlatnu medalju na 800 metara ispred Kim Galager iz SAD i zemljakinje Fice Lovin. Osvojila je srebrnu medalju na 1.500 metara iza Gabrijele Dorio iz Italije a ispred druge Rumunke Marićike Pujke.[2] Osvojila je bronzane medalje u trci na 1.500 metara na Evropskom prvenstvu 1986, iza sovjetskih trkačica Ravilje Agletdinove i Tatjane Samoljenko. U martu 1987. pobedila je na 1.500 m na Svetskom prvenstvu u dvorani u Indijanapolisu, ispred Samoljenko. U septembru te godine osvojila je bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u Rimu. Prvobitno je završila na četvrtom mestu, ali je unapređena za jednu poziciju nakon diskvalifikacije osvajačice bronzane medalje Sandre Gaser.

Na svojim trećim Olimpijskim igrama u Seulu 1988. osvojila je deveto mesto u finalu na 1.500 m, na kojem je pobedila njena zemljakinja Paula Ivan. Godine 1989. odbranila je svetsku titulu na 1.500 m u dvorani u Budimpešti, pobedivši u vremenu novog rekorda svetskih prvenstava od 4:04,79. U februaru 1990. oborila je svetski rekord u trci na jednu milju u dvorani sa 4:17,14 u Ist Raderfordu. Rekord je stojao 26 godina sve dok Genzebe Dibaba nije istrčala 4:13,31 2016. godine.

U martu 1990. Melinte je osvojila svoju treću evropsku titulu u dvorani na 1.500 m u Glazgovu. Iako favoritkinja za medalju na Evropskom prvenstvu 1990. u Splitu, završila je tek kao šesta u finalu na 1.500 metara. Godine 1991. bila je četvrta u finalu na 1.500 m na Svetskom prvenstvu u dvorani u Sevilji, kao i na Svetskom prvenstvu u Tokiju.

Melinte je svoju međunarodnu karijeru zaključila na Olimpijskim igrama u Barseloni 1992. godine, gde je ispala iz finala na 1.500 m.[2] [3]

Lični život[uredi | uredi izvor]

Melinte je prvo želela da bude gimnastičarka ili balerina, ali nije imala adekvatne uslove za treniranje. Zatim je igrala rukomet pre nego što je prešla na atletiku. Oko 1980–82 udala se za svog trenera Dorina Melintea, a nakon povlačenja sa takmičenja 1992. i sama je postala trener. U periodu 2010–2012 bila je direktorka Nacionalne agencije za omladinu i sport (rum. Autoritatea Naţională pentru Sport şi Tineret), a kasnije je postala potpredsednica nacionalne antidoping agencije.[3]

Međunarodna takmičenja[uredi | uredi izvor]

Godina Takmičenje Mesto Pozicija Disciplina Rezultat Beleška
Predstavljajući Rumunija Rumuniju
1980. Olimpijske igre Moskva, Sovjetski Savez 13. 800 m 2:00,8
1981. Univerzijada Bukurešt, Rumunija 1. 800 m 1:57,81
1982. Evropsko prvenstvo Atina, Grčka 6. 800 m 1:59,65
1983. Svetsko prvenstvo Helsinki, Finska 6. 800 m 2:00,13
6. 1.500 m 4:04,42
1984. Evropsko prvenstvo u dvorani Geteborg, Švedska 2. 800 m 1:59,81
Olimpijske igre Los Anđeles, SAD 1. 800 m 1:57,60
2. 1.500 m 4:03,76
1985 Evropsko prvenstvo u dvorani Pirej, Grčka 1. 1.500 m 4:02,54
1986. Evropsko prvenstvo Štutgart, Zapadna Nemačka 3. 1.500 m 4:02,44
Odustala 3.000 m
1987. Svetsko prvenstvo u dvorani Indijanapolis, SAD 1. 1.500 m 4:05,68
Svetsko prvenstvo Rim, Italija 3. 1.500 m 3:59,27
1988. Evropsko prvenstvo u dvorani Budimpešta, Mađarska 1. 1.500 m 4:05,77
Olimpijske igre Seul, Južna Koreja 9. 1.500 m 4:02,89
1989. Svetsko prvenstvo u dvorani Budimpešta, Mađarska 1. 1.500 m 4:04,79
Kontinentalni kup Barselona, Španija 3. 800 m 1:56,65
1990. Evropsko prvenstvo u dvorani Glazgov, Ujedinjeno Kraljevstvo 1. 1.500 m 4:09,73
Evropsko prvenstvo Split, Jugoslavija 6. 1.500 m 4:10,91
1991. Svetsko prvenstvo u dvorani Sevilja, Španija 4. 1.500 m 4:06,65
Svetsko prvenstvo Tokio, Japan 4. 1.500 m 4:03,19
1992. Evropsko prvenstvo u dvorani Đenova, Italija 3. 1.500 m 4:06,90
Olimpijske igre Barselona, Španija Odustala u finalu 1.500 m 4:04,42

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Doina Melinte at World Athletics Edit this at Wikidata
  2. ^ a b v Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; Mallon, Bill; et al. "Doina Beşliu-Melinte". Olympics at Sports-Reference.com. Sports Reference LLC. Archived from the original on 18 September 2016.
  3. ^ a b Doina Melinte.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]