Episkop pakračko-slavonski Jovan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan (Ćulibrk)
Episkop Jovan u hramu Jovana Vladimira u Baru (2019)
Osnovni podaci
Pomesna crkvaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija pakračko-slavonska
Činepiskop
Titulaepiskop pakračko-slavonski
SedištePakrac
Godine službeod 2014.
PrethodnikSava (Jurić)
Prethodna eparhijavikarni Episkop lipljanski
Godine službe20112014.
PrethodnikTeodosije (Šibalić)
Lični podaci
Svetovno imeNeven Ćulibrk
Datum rođenja(1965-04-16)16. april 1965.(59 god.)
Mesto rođenjaZenica, SFR Jugoslavija

Jovan (svetovno Neven Ćulibrk; Zenica, 16. april 1965) episkop je pakračko-slavonski i pripadnik rezervnog sastava 63. padobranske brigade Vojske Srbije sa činom vodnika. Bivši je vikarni episkop lipljanski (20112014).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Episkop Jovan je rođen 16. aprila 1965. godine u Zenici, kao Neven Ćulibrk. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Bosanskoj Gradiški. Studirao je južnoslovenske jezike i književnosti na univerzitetima u Banjoj Luci i Zagrebu, gdje je diplomirao na Katedri za stilistiku. Za svoj diplomski rad o Milošu Crnjanskom je dobio Brankovu nagradu Matice srpske. Teologiju je studirao na pravoslavnim bogoslovskim fakultetima u Beogradu i u Srbinju, gdje je diplomirao sa radom o Nikonu Jerusalimcu.

Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu.

Monaštvo[uredi | uredi izvor]

Kao iskušenik je bio 1991. godine u manastiru Savina, a zatim je 1992. godine prešao u Cetinjski manastir gdje je zamonašen uoči Ivanjdana (1993). U čin jerođakona je rukopoložen od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija (Radovića) na Svetog apostola Luku i Svetog Petra Cetinjskog, dana 31. oktobra 1995, a u čin jeromonaha na Duhovski Ponedjeljak, dana 16. juna 1997. u manastiru Stanjevići. U čin protosinđela je proizveden o Petrovdanu (2007) na Cetinju. Bio je starješina manastira Moračnika od 1997. godine.

Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka pratio je alternativne umjetničke pokrete na liniji Skoplje—Niš—Zagreb—Ljubljana i svakako je jedan od najzanimljivijih tumača srpske nacionalne i globalne pop kulture. Zanimljivo je da je episkop Jovan osmislio i vodio muzički projekat čiji je epilog svojevrsna zbirka pjesama na stihove vladike Nikolaja u rok aranžmanu (Pesme iznad Istoka i Zapada). Izuzetno je zanimljiva i obrazovana ličnost. Poznat je i kao padobranac u mantiji. Vodnik je i rezervista čuvene 63. padobranske brigade iz Niša. Često svoje monaško odijelo ponosno zamijeni padobranskim kombinezonom, a uknjižio je najmanje 140 skokova.[1][2]

Govori engleski, ruski i hebrejski jezik, a služi se njemačkim, grčkim i s nekoliko slovenskih jezika.

Episkop[uredi | uredi izvor]

Za vikarnog episkopa lipljanskog izabran je na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora od 16. do 27. maja 2011. godine. Predstavljao je i zastupao patrijarha srpskog u manastiru Pećkoj patrijaršiji i pred međunarodnom zajednicom na Kosovu i Metohiji. Od 4. oktobra 2011. godine episkop lipljanski se nalazio na čelu Kancelarije Odbora za Kosovo i Metohiju Svetog arhijerejskog sabora u Pećkoj patrijaršiji, a ujedno je bio i sekretar Odbora.[3] Koordinator je Odbora Srpske pravoslavne crkve za Jasenovac i predstavnik u Jerusalimu.

Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora od 14. do 24. maja 2014. godine vikarni episkop Jovan je izabran za eparhijskog episkopa slavonskog. Ustoličen je 13. septembra 2014. godine u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu od patrijarha srpskog Irineja. Vladika Jovan od 2018. godine nosi titulu episkopa pakračko-slavonskog.[4][5] Dobio je nagradu „Vitez od Ladina” 2020. godine.[6]

Pred ustoličenje vladike budimljansko nikšićkog Metodija, episkop Jovan se spustio padobranom u prostor manastira Đurđevi Stupovi.[7][8]

Dobitnik je nagrade Golde Meir za 2004. godinu. Dodeljena mu je priznanje „Vitez od Ladina”.[9]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


vikarni episkop lipljanski
20112014.
-