Kastav

Koordinate: 45° 22′ 18″ S; 14° 21′ 02″ I / 45.37157972186292° S; 14.35042364010327° I / 45.37157972186292; 14.35042364010327
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kastav
centar Kastva
Zastava
Zastava
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.10.440
 — gustina949,09 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 22′ 18″ S; 14° 21′ 02″ I / 45.37157972186292° S; 14.35042364010327° I / 45.37157972186292; 14.35042364010327
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina11 km2
Kastav na karti Hrvatske
Kastav
Kastav
Kastav na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikDean Jurčić (SDP)
Poštanski broj51215
Pozivni broj+385 51
Registarska oznakaRI

Kastav je grad u Hrvatskoj u Primorsko-goranskoj županiji. Prema popisu iz 2001. Kastav je imao 8.891 stanovnika. Danas je predgrađe Rijeke; istorijski, Kastav se uvijek računao kao deo Istre. Do prethodnog popisa 2001. godine u sastavu Grada Kastva nalazilo se 6 naselja: Brnčići, Ćikovići, Kastav, Rubeši, Spinčići i Trinajstići, ali su na poslednjem popisu 2011. godine, sva naselja ukinuta bez prethodnog referenduma stanovništva, što je otvorilo brojne polemike. Sva naselja su udružena u jedinstveno naselje Kastav.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pogled iz Kastava prema Opatiji

Kastav je naselje i područje lokalne samouprave smješteno na brdima uz severni rub Riječkog zaliva.

Jezgro Kastva je smešteno na brdu 378 m iznad nivoa mora, 11 km zapadno od Rijeke, uz put (Trsat) Rijeka — Trst.

Područje lokalne samouprave obuhvata oko 11 km². Iz grada se pruža lep pogled na Kvarner s ostrvima Cres i Krk, kao i na Učku i Opatiju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stari grad Kastva

Kastav ima dugu povijest. Pronađeni su ilirski nalazi (Japodi); kasnije gradom su vladali Rimljani (zvao se Castua).

Sam grad je izgrađen kao tvrđava sa 9 kula.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad, odnosno naseljeno mesto Kastav je imao 10.440 stanovnika.[1]

Područje lokalne samouprave Grad Kastav ima 6 naselja:

naselje stanovnika
1991. 2001.
Brnčići 504 677
Ćikovići 1790 3089
Kastav 930 2037
Rubeši 1627 1722
Spinčići 687 876
Trinajstići 457 490
Ukupno 5989 8891

Područje je gusto naseljeno, s preko 771 stanovnika/km² (2001. godine sedmo po gustini naseljenosti u Hrvatskoj).

Od 1. 8. 2003. sva su naselja objedinjena u Kastav.

Podaci o narodnosti su sljedeći:

narodnost procenat
1991. 2001.
Albanci 1.16%
Bošnjaci (1991. Muslimani) 2.60% 1.23%
Hrvati 72.72% 84,14%
Slovenci 1.34% 0.89%
Srbi 10.77% 4.27%

Gore korišteni podaci za 1991. preuzeti su iz Popisa stanovništva, Državni zavod za statistiku Hrvatske podaci za 2001. su s internet strane DZS RH (treba uzeti u obzir da su, moguće, promijenjena područja nekih naselja).

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Kastav je imalo 930 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
743 79,89%
Jugosloveni
  
30 3,22%
Srbi
  
30 3,22%
Albanci
  
15 1,61%
Muslimani
  
15 1,61%
Slovenci
  
6 0,64%
Italijani
  
1 0,10%
Nemci
  
1 0,10%
Slovaci
  
1 0,10%
neopredeljeni
  
38 4,08%
region. opr.
  
8 0,86%
nepoznato
  
42 4,51%
ukupno: 930

Uprava[uredi | uredi izvor]

Nakon izbora 2005, u Gradsko veće su izabrani:

stranka broj mesta
SDP-IDS-HSS-LS-HSU 8
HDZ-HKDU-HD 4
ARS 2
PGS 1

Nakon izbora 2005. gradonačelnik je Dean Jurčić iz SDP-a, a predsjednik Veća Dalibor Ćiković, iz iste stranke.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Crkva u Kastavu
  • Znamenita je župna crkva sv. Jelene, na najvišoj tački Kastva.
  • U Kastvu postoji još nekoliko kapelica (sv. Antuna Pustinjaka, sv. Trojice, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Mihovila).
  • Znameniti su gradska vrata i zidine.
  • Na severnom kraju starog grada nalazi se impresivna nezavršena crkva.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Kastvu postoji osnovna škola Milan Brozović.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 24. 3. 2016. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]