Kastav
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Kastav | |
---|---|
Zastava | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 10.440 |
— gustina | 949,09 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 22′ 18″ S; 14° 21′ 02″ I / 45.37157972186292° S; 14.35042364010327° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 11 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Dean Jurčić (SDP) |
Poštanski broj | 51215 |
Pozivni broj | +385 51 |
Registarska oznaka | RI |
Kastav je grad u Hrvatskoj u Primorsko-goranskoj županiji. Prema popisu iz 2001. Kastav je imao 8.891 stanovnika. Danas je predgrađe Rijeke; istorijski, Kastav se uvijek računao kao deo Istre. Do prethodnog popisa 2001. godine u sastavu Grada Kastva nalazilo se 6 naselja: Brnčići, Ćikovići, Kastav, Rubeši, Spinčići i Trinajstići, ali su na poslednjem popisu 2011. godine, sva naselja ukinuta bez prethodnog referenduma stanovništva, što je otvorilo brojne polemike. Sva naselja su udružena u jedinstveno naselje Kastav.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Kastav je naselje i područje lokalne samouprave smješteno na brdima uz severni rub Riječkog zaliva.
Jezgro Kastva je smešteno na brdu 378 m iznad nivoa mora, 11 km zapadno od Rijeke, uz put (Trsat) Rijeka — Trst.
Područje lokalne samouprave obuhvata oko 11 km². Iz grada se pruža lep pogled na Kvarner s ostrvima Cres i Krk, kao i na Učku i Opatiju.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kastav ima dugu povijest. Pronađeni su ilirski nalazi (Japodi); kasnije gradom su vladali Rimljani (zvao se Castua).
Sam grad je izgrađen kao tvrđava sa 9 kula.
- Od 12. veka gradom vladaju Devinski grofovi iz grada Duino (u Italiji).
- Oko 1400. grofovi Walse preuzimaju grad; iz tog razdoblja potiče Zakon Grada Castua od Leta 1400 pisan na narodnom jeziku.
- 1465. grad prelazi pod Habzburgovce, 1630. pod Isusovački red, a 1773. pod vlast Austrije.
- Godine 1700. osnovana je škola.
- 1863. grad je poharala epidemija kolere.
- Za vreme Kraljevine SHS Kastav nije pripao Italiji, za razliku od okolnih naselja.
- Kastav je do 1997. imao status opštine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, grad, odnosno naseljeno mesto Kastav je imao 10.440 stanovnika.[1]
Područje lokalne samouprave Grad Kastav ima 6 naselja:
naselje | stanovnika | |
---|---|---|
1991. | 2001. | |
Brnčići | 504 | 677 |
Ćikovići | 1790 | 3089 |
Kastav | 930 | 2037 |
Rubeši | 1627 | 1722 |
Spinčići | 687 | 876 |
Trinajstići | 457 | 490 |
Ukupno | 5989 | 8891 |
Područje je gusto naseljeno, s preko 771 stanovnika/km² (2001. godine sedmo po gustini naseljenosti u Hrvatskoj).
Od 1. 8. 2003. sva su naselja objedinjena u Kastav.
Podaci o narodnosti su sljedeći:
narodnost | procenat | |
---|---|---|
1991. | 2001. | |
Albanci | 1.16% | |
Bošnjaci (1991. Muslimani) | 2.60% | 1.23% |
Hrvati | 72.72% | 84,14% |
Slovenci | 1.34% | 0.89% |
Srbi | 10.77% | 4.27% |
Gore korišteni podaci za 1991. preuzeti su iz Popisa stanovništva, Državni zavod za statistiku Hrvatske podaci za 2001. su s internet strane DZS RH (treba uzeti u obzir da su, moguće, promijenjena područja nekih naselja).
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Kastav je imalo 930 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Uprava[uredi | uredi izvor]
Nakon izbora 2005, u Gradsko veće su izabrani:
stranka | broj mesta |
SDP-IDS-HSS-LS-HSU | 8 |
HDZ-HKDU-HD | 4 |
ARS | 2 |
PGS | 1 |
Nakon izbora 2005. gradonačelnik je Dean Jurčić iz SDP-a, a predsjednik Veća Dalibor Ćiković, iz iste stranke.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]
- Znamenita je župna crkva sv. Jelene, na najvišoj tački Kastva.
- U Kastvu postoji još nekoliko kapelica (sv. Antuna Pustinjaka, sv. Trojice, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Mihovila).
- Znameniti su gradska vrata i zidine.
- Na severnom kraju starog grada nalazi se impresivna nezavršena crkva.
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
U Kastvu postoji osnovna škola Milan Brozović.
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Vjekoslav Spinčić, političar
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 24. 3. 2016.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.