Klagenfurt
Klagenfurt na Vrpskom Jezeru Klagenfurt am Wörthersee Celovec ob Vrbskem jezeru | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Austrija |
Savezna država | Koruška |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2013. | 95.450 |
— gustina | 794,69 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 37′ 05″ S; 14° 18′ 27″ I / 46.61808° S; 14.30751° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 446 m |
Površina | 120,11 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Kristijan Šajder |
Poštanski broj | 9020, 9061, 9063, 9065, 9073, 9201 |
Pozivni broj | 0463 |
Registarska oznaka | K |
Veb-sajt | |
www.klagenfurt.at |
Klagenfurt na Vrpskom Jezeru ili Celovac na Vrpskom Jezeru (nem. Klagenfurt am Wörthersee, sloven. Celovec ob Vrbskem jezeru; do 25. oktobra 2007. godine i uobičajeno Klagenfurt ili Celovac) je šesti po veličini grad u Austriji, smešten u južnom delu države. Klagenfurt je upravno, privredno i kulturno središte pokrajine Koruške, gde čini zaseban gradski okrug.[1]
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Stariji, slovenački naziv za grad je Celovec (Celovec), čiji je stariji oblik Cviljovec, verovatno vezan za ženski lik iz staroslevenske mitologije, Cvilju. Nemački oblik naziva Klagenfurt (Klagenfurt), koji je mlađi, ali danas pretežan u upotrebi, verovatno vodi poreklo od slovenačkog (Klage = Cvilja).[2]
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Klagenfurt se nalazi u južnom delu Austrije, udaljen 25 km od slovenačke granice. Prestonica Beč udaljena je oko 380 km severoistočno od grada.
Reljef: Klagenfurt se smestio u središnjem delu prostrane Koruške kotline. Severno i južno od grada pružaju se Alpi.
Klima: Klima u gradu je umereno kontinetalna sa značajnim uticajem planinske klime zbog nadmorske visine i okruženja Alpa.
Vode: Klagenfurt se nalazi na Vrpskom jezeru.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Klagenfurta bilo je naseljeno još u vreme praistorije i antike. U 7. veku područje naseljavaju Sloveni, a u susednom naselju Gospa Sveta bilo je sedište oblasnih slovenskih kneževa.
U 12. veku Klagenfurt, tada poznatiji kao slovenski Celovec, postaje gradsko naselje. Sledećih vekova naselje potpada pod Habzburgovce, ali se i dalje sporo razvijalo zbog čestih ratova i buna. Preporod grada počinje 1514. godine kada Rimsko-nemački Maksimilijan I počinje izgradnju potpuno novog, tada savremenog grada ortogonalne ulične mreže. Tada je radi trgovine grad kanalom spojen sa obližnjim Vrpskim jezerom. Ovim potezom grad se počeo brže razvijati.[3]
Godine 1808. Napoleon zauzima Klagenfurt, ali se on Bečkim kongresom 1815. godine vraća Habzburškoj monarhiji. Ubrzo Klagenfurt postaje središte krunske oblasti Koruška. U 19. veku grad naglo napreduje, javlja se industrija, dolazi železnica, razvija se tržište, a grad se uobličuje u oblasno središte sa brojnim crkvama, palatama, trgovima.
Godine 1918. Klagenfurt postaje, nakon referenduma o pripadnosti Kraljevini SHS ili Austriji, deo novoosnovane republike Austrije, koja je 1938. bila priključena Trećem rajhu. Tokom Drugog svetskog rata grad je više puta bombardovan, ali bez velikih posledica. Godine 1945. američka vojska je ušla u grad. Posle rata ponovo je uspostavljena Republika Austrija, a grad je postao središte pokrajine Koruška.[4]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|
87.321 | 89.415 | 90.141 | 94.483 |
Po proceni iz 2016. u gradu je živelo 99790 stanovnika.[5] i po tome je to šesti po veličini grad u državi. Gradska aglomeracija ima preko 100.000 stanovika. Prema Popisu iz 2001. 89,4% stanovništva je govorilo nemački, 3,3% hrvatski, a 1,9% slovenački jezik.
Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Klagenfurt ima očuvano staro gradsko jezgro sa veoma pravilnom ortogonalnom uličnom mrežom. Tu se nalazi katedrala, nekoliko trgova, niz gradskih zdanja i palata. Grad je bogat parkovima i bulevarima.
U gradu se nalazi Univerzitet u Klagenfurtu, a u blizini grade je i međunarodni aerodrom Klagenfurt.
Slovenci i Celovec[uredi | uredi izvor]
Slovenački naziv grada je Celovec. Iako Slovenci čine svega par procenta gradskog stanovništva Klagenfurt/Celovec je središte slovenačke nacionalne manjine u Austriji. U gradu se nalazi njihova nacionalna samouprava, kao i slovenačka osnovna škola i gimnazija.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Dahau
- Desau-Roslau
- Zalaegerseg
- Venlo
- Nova Gorica
- Gladsaxe Municipality
- Taragona
- Naning
- Žešov
- Laval
- Visbaden
- Dušanbe
- Černivci
- Gorica
- Nazaret
- Sibinj
- Udine
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Nova gradska većnica
-
Gradski kanal
-
Gradski stadion
-
Sedište Univerziteta u Klagenfurtu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Klagenfurt”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2021. g. Pristupljeno 04. 04. 2021.
- ^ Aleksandra Čabraja. „Klagenfurt (1): Tako blizu, tako čaroban - Život - Dnevni list Danas”. www.danas.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 25. 03. 2020.
- ^ „Namensgebung - Geschichte”. Arhivirano iz originala 27. 04. 2021. g. Pristupljeno 04. 04. 2021.
- ^ „Klagenfurt heißt jetzt auch "am Wörthersee"”.
- ^ Statistik Austria: Bevölkerung zu Jahresbeginn 2002-2017 nach Gemeinden (Gebietsstand 1. Januar 2017)