Palata Atina
Palata „Atina“ | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Stari grad (Beograd) |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1902. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Palata „Atina“ se nalazi u Beogradu, na Terazijama 28 i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture[1]
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Palatu, kao stambeno-poslovnu zgradu, po projektu arhitekte Dimitrija T. Leka, podigao je trgovac Đorđe Vučo 1902. godine. Đorđe Vučo kupio je, krajem 19. veka, kuću u kojoj je bila manje ugledna kafana „Kod dva tigra” dvorskog podrumdžije R. Jankovića. U prizemlju zgrade Antonio de Franko, koga je u Beograd doveo Nikola Pašić i postavio ga za dvorskog kuvara Petra I Karađorđevića, otvorio je kafanu „Atina”, pa je zdanje vremenom postalo poznato kao Palata „Atina”.[2]
Nešto kasnije, 1908. godine, Đorđe Vučo sa istim arhitektom podiže Vučinu kuću na Savi, koja predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.
Arhitektura palate[uredi | uredi izvor]
Krov je bio dvovodan sa pokrivačem od biber crepa. Građena je postupkom s kraja 20. veka od opeke i krečnog maltera, sa masivnim zidovima ravnih tavanica ili plitkih pruskih svodova. Na ovoj zgradi, sa podrumom, prizemljem, dva sprata i potkrovljem, radove je izvodio građevinar Janaćko Kostić. Izražajnost fasada postignuta je stilskim oblikovanjem u duhu renesanse, sa dva bočna rizalita i lođom duž cele fasade sa kolonadom stubova, dok je horizontalna podela fasada naglašena je međuspratnim profilisanim vencom, krovnim vencom i atikom sa balustradom. Ornamentika je zastupljena oko prozora i arkada na lođama.
Komponovana kao objekat sa istaknutim dekorativnim kupolama, zgrada u strukturalnom pogledu ponavlja akademsku tradiciju a kompozicioni elementi ukazuju na istorijski postupak. Po čistoći stilskih i kompozicionih karakteristika palata „Atina“ spada u red antologijskih primera beogradske arhitekture s početka 20. veka.
Konzervatorsko-restauratorski radovi obavljani su 1969, 1988–1989. i 2003–2004. godine.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Zavod za zaštitu spomenika grada Beograda/ Palata „Atina“
- ^ Vujović, Branko (2003). Beograd u prošlosti i sadašnjosti. Beograd: Izdavačka kuća Draganić. str. 209—210.