Seksard

Koordinate: 46° 21′ 21″ S; 18° 42′ 14″ I / 46.35597° S; 18.70382° I / 46.35597; 18.70382
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Seksard
mađ. Szekszárd
Pogled iz vazduha na središte Seksarda
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionJužna prekodunavska regija
ŽupanijaTolna
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2013.33.599
 — gustina348,97 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 21′ 21″ S; 18° 42′ 14″ I / 46.35597° S; 18.70382° I / 46.35597; 18.70382
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina96,28 km2
Seksard na karti Mađarske
Seksard
Seksard
Seksard na karti Mađarske
Poštanski broj7100
Pozivni broj74
Veb-sajt
www.szekszard.hu

Seksard (mađ. Szekszárd, hrv. Seksar) grad je i sedište županije Tolna u mađarskoj oblasti Južna prekodunavska regija, na jugu Mađarske. Seksard je najmanje županijsko središte u Mađarskoj.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Grad Seksard je smešten u južnom delu Mađarske, na 160 km južno od Budimpešte.

Seksard se nalazi u središnjem delu Panonske nizije, blizu Dunava (10 km), a u podnožju gorja Meček, na mestu gde se ono spušta u panonsku ravnicu. Nadmorska visina grada je priibližno 100 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Seksard se prvi put pominje 1015. godine. Benediktinski manastir u gradu osnovan 1061. godine od strane kralja Bele I. Grad se u sledećim vekovima razvijao, ali je tokom turskog osvajanja Ugarske u prvoj polovini 16. veka opusteo.

Dolaskom habzburške vlasti na ove prostore počinje značajan razvitak grada u 18. veku, prekinut velikim požarom 1794. godine. Mnoge važne gradske građevine morale su se ponovo podizati tokom 19. veka.

U gradu je 1839. godine jedan pretplatnik Pavlovićevog "Srpskog narodnog lista".[1] Prenumerant Vukove knjige bio je 1867. godine Andrija Marković Krečar sa svojom porodicom.[2]

Tokom 1994. godine, grad je konačno dobio status velikog grada, kao sedište županije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 32.528 stanovnika.

Demografija
1990.2001.2011.2017.
36.85736.00734.29632.528

Pretežno stanovništvo u naselju čine Mađari rimokatoličke veroispovesti.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski narodni list", Budim 1839. godine
  2. ^ Vuk St. Karadžić: "Život i običaji naroda srpskoga", Beč 1867.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

www.szekszard.hu Zvanična stranica gradske uprave Seksarda