Banatski Brestovac

Koordinate: 44° 43′ 39″ S; 20° 48′ 27″ I / 44.727591° S; 20.807517° I / 44.727591; 20.807517
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Banatski Brestovac
Pravoslavna crkva u selu
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobanatski
GradPančevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 3.251
 — gustina56/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 39″ S; 20° 48′ 27″ I / 44.727591° S; 20.807517° I / 44.727591; 20.807517
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina61 m
Površina57,3 km2
Banatski Brestovac na karti Srbije
Banatski Brestovac
Banatski Brestovac
Banatski Brestovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj26234
Pozivni broj013
Registarska oznakaPA

Banatski Brestovac (mađ. Beresztóc (do 1898. Bresztóvácz) ili Temes-Aga; nem. Banat Brestowatz ili Rustendorf) je seosko naselje koje se nalazi na teritoriji grada Pančeva, u Južnobanatskom okrugu Autonomne Pokrajine Vojvodine, u Republici Srbiji. Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u Banatskom Brestovcu živi 3251 stanovnik.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Banatski Brestovac je lociran u blizini reke Dunav, i to na 44° 43' 44.3" severne geografske širine i 20° 48' 46.52" istočne geografske dužine.

U blizini Banatskog Brestovca, pored Dunava, nalazi se kamp i naselje Jabukov cvet. Osnovano je na mestu koje se koristilo kao stacionar za radnike tokom betoniranja dunavskog nasipa. U početku je nastao samo kamp, a kasnije nastaje i zidano naselje. Kamp je je posećen od strane domaćih i inostranih turista. Naselje je snabdeveno strujom.

Poreklo imena, prošlost[uredi | uredi izvor]

Brestovac je svoje srpsko ime dobio po brestovoj šumi, koja je okruživala selo u vreme naseljavanja. Druga verzija je da su prvi doseljenici, Srbi, došli iz sela Brestovik pa su u ime sećanja na stari kraj novo selo nazvali Brestovac.

Banatski Brestovac se prvi put pominje 1717. godine pod imenom Praestowatz. Tada je u naselju živelo 12 porodica. 1763. godine doseljeno je 130 nemačkih familija. Tada je u selu bilo i 104 srpskih domaćinstava. Brestovac je 1764. godine pravoslavna parohija u Pančevačkom protoprezviteratu.[2] Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Prestovac" pripada Pančevačkom distriktu. Selo ima militarski status a stanovništvo je bilo srpsko.[3] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir Temišvarske eparhije u mestu su zapisana dva sveštenika. Parosi, pop Živan Poštić (rukop. 1787) i pop Grigorije Stegović (1782). Pop Grigorije je rukopoložen u Bosni, u Novoj Dubici i naselio se tu (u vojnoj granici) sa svojim narodom avgusta 1796. godine.[4]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2002. bilo je 3517 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3715 stanovnika).

U naselju Banatski Brestovac živi 2795 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,0 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 1067 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,30.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 4.068
1953. 4.289
1961. 4.322
1971. 3.809
1981. 3.865
1991. 3.715 3.661
2002. 3.517 3.618
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
3.029 86,12%
Muslimani
  
179 5,08%
Romi
  
97 2,75%
Jugosloveni
  
42 1,19%
Bošnjaci
  
18 0,51%
Crnogorci
  
13 0,36%
Makedonci
  
12 0,34%
Mađari
  
8 0,22%
Hrvati
  
6 0,17%
Bugari
  
6 0,17%
Slovaci
  
4 0,11%
Rusi
  
3 0,08%
Rumuni
  
3 0,08%
Česi
  
1 0,02%
Nemci
  
1 0,02%
nepoznato
  
60 1,70%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

1910 3,752 Nemci 63.4% Srbi 34.8%
1921 3,805 Nemci 69.5% Srbi 29.5%
1935 N/A Nemci 2,478 Srbi N/A
1991 3,715 Srbi 87.07% Muslimani 7.51% Jugosloveni 1.91% Romi 1.31% Crnogorci 0.64% Hrvati 0.45%
2002 3,517 Srbi 86.12% Muslimani 5.08% Romi 2.75% Jugosloveni 1.19% Crnogorci 0.36% Hrvati 0.17%

Galerija[uredi | uredi izvor]

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • Igor Kokoškov, srpski košarkaški trener
  • Slađana Stamenković, atletičarka- maratonka[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011 – Starost i pol — Republički zavod za statistiku. . Београд. 2012. ISBN 978-86-6161-028-8. 
  2. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  3. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  4. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  8. ^ „Mi smo pretrčali polumaraton, a vi? | www.subotica.info - Dešavanja, najave, intervju, sve o Subotici”. www.subotica.info. Pristupljeno 2021-09-17. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]