Banatsko Veliko Selo
Banatsko Veliko Selo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Severnobanatski |
Grad | Kikinda |
Stanovništvo | |
— 2022. | 2.008 |
— gustina | 47/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 49′ 11″ S; 20° 36′ 22″ I / 45.819596° S; 20.606002° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 70 m |
Površina | 42,7 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 23312 |
Pozivni broj | 0230 |
Registarska oznaka | KI |
Banatsko Veliko Selo (mađ. Bánátnagyfalu, Szenthubert, Károlyliget i Szentborbála, nem. Sankt Hubert, Charleville i Seultour) je naselje u gradu Kikindi, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2022. bilo je 2008 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Posle odlaska Turaka ovi krajevi su opustošeni i naseobina u današnjem smislu nije bilo. Prema naredbi carice Marije Terezije od 25. novembra 1763. godine pravo naseljavanja u ovim krajevima imaju samo katolici. Godine 1770/71. doseljavaju se Francuzi iz francuske pokrajine Lorene i Nemci iz jugozapadne Nemačke. Osnovali su njih 3300 doseljenika - tri "sestrinska" sela, koji se u navedenom izvoru pojavljuju kao: Seul Tur (Soltur), Šarlvil (Šarlevil) i Sent Hubert (Sveti Hubert). Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da svako od ta tri mesta tada ima rimokatoličku crkvu i nemačko stanovništvo.[1]
Tokom 18. veka ove naseobine su promenile nekoliko vlasnika. Francuzi su se vremenom asimilovali u Nemce. Posle Drugog svetskog rata, Nemci su deportovani u Nemačku, a u ova mesta su doseljene porodice iz Bosne. Od tri nemačka sela formirano je jedno selo pod nazivom Veliko Selo, da bi se 1948. godine preimenovalo u Banatsko Veliko Selo da bi se naziv u većoj meri individualizovao. Nazivi nemačkih sela zadržani su kao nazivi današnjih rejona. Prema popisu iz 1991. godine u Banatskom Velikom Selu je živelo 3134 stanovnika od čega su većina Srbi.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Banatsko Veliko Selo živi 2512 stanovnika po popisu iz 2011. godine, od tog broja 2170 stanovnika je bilo punoletno.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 14 | 16 | ||
80+ | 29 | 45 | ||
75—79 | 45 | 103 | ||
70—74 | 83 | 110 | ||
65—69 | 92 | 110 | ||
60—64 | 86 | 93 | ||
55—59 | 66 | 55 | ||
50—54 | 163 | 121 | ||
45—49 | 145 | 140 | ||
40—44 | 110 | 121 | ||
35—39 | 86 | 81 | ||
30—34 | 66 | 70 | ||
25—29 | 104 | 96 | ||
20—24 | 104 | 101 | ||
15—19 | 112 | 91 | ||
10—14 | 84 | 62 | ||
5—9 | 79 | 56 | ||
0—4 | 53 | 42 | ||
Prosek : | 41,0 | 45,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.305 | 436 | 757 | 81 | 30 | 1 |
Ženski | 1.353 | 277 | 760 | 268 | 47 | 1 |
UKUPNO | 2.658 | 713 | 1.517 | 349 | 77 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 581 | 164 | 0 | 30 | 178 |
Ženski | 364 | 70 | 0 | 2 | 106 |
UKUPNO | 945 | 234 | 0 | 32 | 284 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 3 | 43 | 33 | 8 | 44 |
Ženski | 1 | 7 | 61 | 8 | 8 |
UKUPNO | 4 | 50 | 94 | 16 | 52 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 9 | 0 | 33 | 13 | 6 |
Ženski | 8 | 3 | 11 | 29 | 42 |
UKUPNO | 17 | 3 | 44 | 42 | 48 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 12 | 0 | 0 | 5 | |
Ženski | 7 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 19 | 0 | 0 | 6 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Crkva Svetog Vasilija Ostroškog
-
Osnovna škola „Slavko Rodić”
-
Zavičajna kuća
-
Jezero Laguna
-
Mesto stare katoličke crkve (1791—1945)
-
Park u centru sela
-
Pijaca
-
Dečji vrtić
-
Vatrogasna stanica
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.