Bašin

Koordinate: 44° 17′ 29″ S; 20° 51′ 03″ I / 44.2915° S; 20.850833° I / 44.2915; 20.850833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bašin
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 444
Geografske karakteristike
Koordinate44° 17′ 29″ S; 20° 51′ 03″ I / 44.2915° S; 20.850833° I / 44.2915; 20.850833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina130 m
Bašin na karti Srbije
Bašin
Bašin
Bašin na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Bašin je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 444 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto se nalazi jugozapadno od Palanke, na putu Palanka-Topola. Bašin je mlađe naselje, postalo ustanka. Predanje nam veli da je ime selu došlo po tome, što je onda bilo imanje nekog paše. U aračkim spiskovima iz 19. veka pominje se Bašin 1822. godine i tada je imao 18 kuća. Godine 1846. selo je imalo 39 kuća, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 159 kuća sa 767 stanovnika.

Predanje nam veli da je selo osnovao Marko, predak Starćevića. Oko 1730. godine on je došao iz Crne Gore najpre u Cerovac, a iz Cerovca ovamo. Zatim malo docnije došli Paštrmci iz Paštrme, zaseoka sela Ramaće. O ovome naseljavanju ima i arhivskih podataka. 27. jula 1823. godine pod N.1416. „dano je objavljenije Stojanu Radosavljeviću iz Paštrme, Ranku Manojloviću, Manojlu Milovanoviću, Milanu i Miloju Bočarevićima, Mihalu Sremcu iz Ramaće i Vućiću Milosavljeviću iz Dobrače da se nasele na aliju (spahiska zemlja koja je posle odlaska Turaka pripala Srbima) Bašinu u Nahiji Smederevskoj, i da im dadu tamo sela Cerovac i Ratari, njive i livade u alijama tamošnjeg mezdrajama“(podaci krajem 1921. godine). [1][2][3]

Ovde se nalazi Okućnica Latinke Ivanović u Bašinu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bašin živi 461 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,3 godina (43,8 kod muškaraca i 44,7 kod žena). U naselju ima 169 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,27.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 912
1953. 868
1961. 820
1971. 751
1981. 736
1991. 663 610
2002. 552 608
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
537 97,28%
Romi
  
13 2,35%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
  2. ^ „Naselja“ knj.22.(Dn. T. P. Đorđević: Arhivska građa za naselja u Srbiji ) i iz „Letopisa“ opštine sela sela Bešina, Br.417
  3. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura:[uredi | uredi izvor]

  • Korišćena Literatura:
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani

  • „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
  • „Naselja“ knj.22.(Dn. T. P. Đorđević: Arhivska građa za naselja u Srbiji ) i iz „Letopisa“ opštine sela sela Bešina, Br.417
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]