Berkovica
Berkovica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Montanska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 14.492 |
— gustina | 0,18 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 14′ 00″ S; 23° 07′ 00″ I / 43.233333° S; 23.116667° I |
Aps. visina | 371 m |
Površina | 80.655 km2 |
Veb-sajt | |
www.berkovitsa.dir.bg |
Berkovica (Berkovac[1]) grad je u Republici Bugarskoj, u krajnje severozapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Berkovica u okviru Montanske oblasti.
Grad Berkovica se nalazi blizu granice sa Srbijom.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Položaj: Berkovica se nalazi u severozapadnom delu Bugarske, blizu granice sa Srbijom — 15 km zapadno. Od prestonice Sofije grad je udaljen 100 km severno, a od oblasnog središta, (Montane grad je udaljen 25 km južno.
Reljef: Oblast Berkovice se nalazi na severnim padinama Stare Planine. Grad se smestio u omanjoj kotlini, na oko 370 metara nadmorske visine.
Klima: Klima u Berkovici je kontinentalna.
Vode: Kroz grad protiče istoimena Berkovska reka. U oblasti Berkovice ima više manjih potoka.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Oblast Berkovice je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Berkovice je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Godine 1870. Berkovica je kaza (srez) u Vidinskom sandžaku.
Jusuf-aga iz Berkovice je poražen tokom Prvog srpskog ustanka, od vojvode Dobrnjca na Džimvidžibari.
Berkovčani su u leto 1833. godine tražili dopuštenje od srpskog kneza Miloša da im dopusti da i oni sami dignu ustanak. Bilo je to u vreme kada su Srbi oslobađali Timočku krajinu. Berkovčani su nameravali da se oslobode od turske vlasti i poput Timočana i Krajinaca priključe Srbiji.[2] Bune su dizali 1836, 1837. i 1841. godine.
1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po procenama iz 2007. godine Berkovica je imala oko 14.500 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.
Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Zdanje opštine i suda
-
Gradski časovnik
-
Ulaz u Crkvu sv. Roždestva
-
Železnička stanica u Berkovici
-
Gradska biblioteka
Gradovi pobratimi
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Đorđević 1908, str. 257.
- ^ Vladimir Stojančević: "Srbija i Bugarska od Sanstefanskog mira do Berlinskog kongresa", Beograd 1986.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Đorđević, Vladan (1908). Istorija Srpsko-bugarskog rata 1885. Tomovi 1-2. Beograd.