Blagoje Parović
blagoje parović | |
---|---|
Lični podaci | |
Nadimak | Šmit |
Datum rođenja | 25. mart 1903. |
Mesto rođenja | Biograd, kod Nevesinja, Austrougarska |
Datum smrti | 6. jul 1937.34 god.) ( |
Mesto smrti | Viljanueva de la Kanjada, Republika Španija |
Profesija | obućarski radnik |
Porodica | |
Supružnik | Anka Butorac |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1923. |
Učešće u ratovima | Španski građanski rat |
Služba | Španska republikanska armija 1937. |
Blagoje Parović (Biograd, kod Nevesinja, 25. mart 1903 — Viljanueva de la Kanjada, 6. jul 1937), poznat i pod svojim šifrovanim imenom Šmit, bio je komunistički revolucionar, član Politbiroa CK KPJ i učesnik Španskog građanskog rata.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je 25. marta 1903. godine u selu Biogradu, kod Nevesinja. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Za vreme Prvog svetskog rata, ostao je bez oba roditelja. Obućarski zanat je izučio u Vinkovcima.[1]
Od 1921. godine učestvuje u radničkom pokretu, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je od 1923. godine. Godine 1924. i 1925. je bio hapšen zbog revolucionarne delatnosti. Od 1926. do 1928. godine radio je u zagrebačkoj partijskoj organizaciji zajedno sa Josipom Brozom Titom. U Zagrebu je Blagoje upoznao, a potom i oženio Anku Butorac. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature, 1929. godine, povlači se u ilegalnost, a 1930. odlazi u Sovjetski Savez.
Posle završene „Međunarodne lenjinske škole“ u Moskvi, Kominterna ga je uputila, kao svog delegata, u Nemačku. Godine 1932. bio je u privremenom rukovodstvu KPJ, i često je dolazio u Jugoslaviju radi oživljavanja rada partijskih organizacija. Na Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj 1934. godine u Ljubljani, izabran je za člana Politbiroa Centralnog komiteta KPJ.
Juna 1935. godine učestvovao je na Partijskom plenumu održanom u Splitu, na kojem je podneo referat „O frontu narodne slobode“. A iste godine bio je i delegat KPJ na Sedmom kongresu Kominterne.
Smrt i kontroverze
[uredi | uredi izvor]Godine 1937. otišao je u Španiju, kao predstavnik CK KPJ pri CK KP Španije. Njegovom inicijativom formiran je bataljon „Đuro Đaković”, sastavljen od dobrovoljaca iz Jugoslavije.[2] U ofanzivi republikanaca kod Brunete postavljen je za političkog komesara 13. internacionalne (francuske) brigade.
Prema prvoj verziji, poginuo je 6. jula 1937. godine u borbi protiv španskih fašista kod Viljanueve de la Kanjade, dok ga je prema drugoj verziji ubio Vlajko Begović, egzekutor NKVD-a, po naređenju Josipa Broza Tita.[3][4][5][6]
Privatni život
[uredi | uredi izvor]Njegova supruga, Anka Butorac (1903—1942), je takođe bila poznata revolucionarka, članica CK KP Hrvatske, učesnica NOB-a i proglašena je za narodnog heroja.[7]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Marjanović, Jovan (1964). Beograd. Nolit. str. 22. „Blagoje Parović (1903—1937) rođen je u selu Biograd kod Nevesinja u porodici siromašnog seljaka. Ostavši rano siroče, obućarski zanat je učio u Vinkovcima, gde je ...”
- ^ Yugoslav Illustrated Magazine. Jugoslovenska Revija. 1986. str. 9. „The dead included Yugoslav Politbureau member Blagoje Parovic who died as commissar of the 13th International Brigade leading a charge on the Bruneta front near Madrid.”
- ^ Gužvica, Stefan (2017-09-07). „Smrt Blagoja Parovića”. Novi Plamen (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-08-17.
- ^ „Smrt Blagoja Parovića”. www.jadovno.com (na jeziku: srpskohrvatski). Pristupljeno 2023-08-17.
- ^ „Smrt komesara Parovića”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-17.
- ^ Novine, Srbske (2022-05-05). „Tito ubio Blagoja Parovića i tako došao na čelo KPJ”. Srbske Novine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-17.
- ^ NARODNA HEROINA ANKA BUTORAC PODLEGLA RANAMA antifasisticki/vjesnik.org
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mala enciklopedija Prosveta. Beograd 1959. godine
- Vojna enciklopedija (knjiga šesta). Beograd 1973. godine