Pređi na sadržaj

Bogorodičina crkva u Prilipcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bogorodičina crkva u Prilipcu
Bogorodičina crkva
Opšte informacije
MestoPrilipac
OpštinaPožega
Država Srbija
Vreme nastankaobnova kraj 20. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zavodkraljevo.rs

Hram Rođenja Presvete Bogorodice u Prilipcu, mestu na teritoriji opštine Požega, pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve.[traži se izvor] Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Obnova crkve[uredi | uredi izvor]

Crkveni paroh Milan Popović, došao je 1988. na službu u Prilipac i od tada neprestano obnavlja Lazarevu zadužbinu i nastoji da u selu Prilipcu bude zastupljena i umetnost. Pre njegovog dolaska, crkva je bila zapuštena, a put do nje propao. Uz pomoć meštana, opštine Požega i ministarstava obnovljena je crkva, napravljen konak sa uređenim sobama, asfaltiran je put, napravljen most preko Moravice umesto srušene skele i obnovljena stara seoska škola.[1]

Likovna kolonija[uredi | uredi izvor]

Godine 1995, ustanovljena je likovna kolonija, od kada se ovde stalno okupljaju umetnici. U svrhu izlaganja slika, deo konaka i zdanja pored ulaza u crkvenu portu obnovom pretvoreni su u male galerije. Crkva sada ima bogatu kolekciju umetničkih slika, oko 500, koja je rado posećena.

Crkvena opština Prilipac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice u Prilipcu i Umetnička kolonija „Prilipac” dodeljuju književnu nagradu „Pečat Kneza Lazara”.[2]

Prvi dobitnik novoustanovljene nagrade za najbolju knjigu inspirisanu duhovnošću i objavljenu između dva praznika Male Gospojine, odnosno dve hramovne slave i dva saziva umetničke kolonije „Prilipac” je Ljiljana Habjanović Đurović, za knjigu „Svih žalosnih radost”. Nagrada je dobitnici uručena u konaku Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prilipcu, tokom trajanja 11. saziva Umetničke kolonije „Prilipac”, odnosno na Krstovdan, 27. septembra 2005.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]