Brankovina
Brankovina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Kolubarski |
Grad | Valjevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 520 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 21′ 26″ S; 19° 53′ 05″ I / 44.357333° S; 19.884666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 266 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 14201 |
Pozivni broj | 014 |
Registarska oznaka | VA |
Brankovina je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu severno od Valjeva oko 12 km. Nadmorska visina je 267 m. Prema popisu iz 2011. bilo je 520 stanovnika.
U okviru mesta Brankovina postoje i dve kulturno - istorijske celine koje čine znamenito mesto Brankovina. Crkva Svetih Arhanđela, koja je završena 1830. godine, zadužbina je Prote Mateje Nenadovića. Dobro je očuvana, a pri crkvi se čuva dragocena crkvena riznica u vidu svojevrsne muzejske zbirke. Nju čine crkveni predmeti, bogoslužbene knjige i istorijski dokumenti iz 18. i 19. veka.
U neposrednoj blizini crkve je grupa nadgrobnih spomenika iz 19. veka, njih oko dvadesetak. Ovde su sahranjeni brojni članovi porodice Nenadović, ali i viđenije ličnosti nekih drugih porodica iz Brankovine.
Retki primerci narodnog graditeljstva, sobrašice, kojih ima 5 sačuvani su takođe u porti crkve. Potiču iz 19. veka, građene su u blizini crkava ili manastira. Služile su za okupljanje naroda u vreme svetkovina, sabora, crkvenih praznika. Jednostavnog su oblika, pravougaone osnove, sa niskim, kamenom ozidanim temeljom i četvorovodnim krovom. Nekada su bile pokrivene šindrom, a danas biber crepom.
U školskom dvorištu, drugom delu kulturno - istorijskog kompleksa, koje razdvaja Školski potok, nalazi se još jedan spomenik narodnog neimarstva, vajat Nenadovića. U njemu je 1826. godine rođen književnik Ljuba Nenadović. Prva državna škola sazidana je 1836. godine u Brankovini. To je masivna prizemna građevina pravougaone osnove. U skladu sa narodnom graditeljskom tradicijom i izgleda kao nešto veća seoska kuća. Njen unutrašnji raspored je prilagođen školskoj nameni. Ova stara škola se naziva „Protina“ (OŠ „Prota Mateja Nenadović” Brankovina). Danas je u ovoj zgradi postavljena muzejska izložba posvećena razvoju školstva i prosvete u to vreme. Posebno je zanimljiv rekonstruisani enterijer jedne učionice s kraja 19. veka. Nova školska zgrada je podignuta 1894. godine. U njoj je učila pesnikinja Desanka Maksimović, a njen otac je bio učitelj u toj školi. „Desankina škola“ je obnovljena 1985. godine.
U novouređenom prostoru nalazi se stalna izložbena postavka o životnom i književnom putu pesnikinje, sala za programe i biblioteka. Iza ove škole nalazi se pomoćna zgrada, verovatno podignuta sredinom 19. veka, takođe vredan primerak narodnog neimarstva. Služila je kao školska pisarnica.
U Brankovini je poznata pesnikinja Desanka Maksimović provela detinjstvo, a u crkvenoj porti, nešto dalje od same crkve nalazi se i njen grob.
Petar Sokolović iz Brankovine je 1816. godine sastavio "Nekoliko stihova o vozbuždeniju Srbskog Viteza Miloša Obrenovića, protiv Skopljak Sulejman paše". Rukopis je objavio 1827. godine u Budimu, Josif Milovuk.
U blizini sela se nalazi i Spomenik na Brankovinskom visu, piramidalnog oblika, visine 4,55 metara, kao obeležje mesta odakle je 28. februara 1804. godine narod valjevskog kraja, pod vođstvom prote Mateje i Jakova Nenadovića započeo borbu protiv turskog zavojevača. Spomenik je podignut na 150-ogodišnjicu podizanja ustanka.[1]
Ovde se održavaju Dani maline u Brankovini.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Brankovina živi 448 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (39,5 kod muškaraca i 41,6 kod žena). U naselju ima 160 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,58.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 9 | 7 | ||
80+ | 5 | 5 | ||
75—79 | 7 | 19 | ||
70—74 | 18 | 23 | ||
65—69 | 15 | 19 | ||
60—64 | 12 | 20 | ||
55—59 | 23 | 12 | ||
50—54 | 12 | 5 | ||
45—49 | 22 | 20 | ||
40—44 | 28 | 22 | ||
35—39 | 22 | 12 | ||
30—34 | 11 | 24 | ||
25—29 | 14 | 7 | ||
20—24 | 23 | 15 | ||
15—19 | 23 | 19 | ||
10—14 | 25 | 22 | ||
5—9 | 10 | 16 | ||
0—4 | 11 | 16 | ||
Prosek : | 39,5 | 41,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 244 | 72 | 146 | 12 | 11 | 3 |
Ženski | 229 | 28 | 149 | 39 | 10 | 3 |
UKUPNO | 473 | 100 | 295 | 51 | 21 | 6 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 159 | 112 | 0 | 0 | 16 |
Ženski | 88 | 63 | 0 | 0 | 3 |
UKUPNO | 247 | 175 | 0 | 0 | 19 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 9 | 7 | 0 | 3 |
Ženski | 0 | 0 | 9 | 1 | 1 |
UKUPNO | 0 | 9 | 16 | 1 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 2 | 5 | 1 |
Ženski | 0 | 2 | 1 | 4 | 4 |
UKUPNO | 0 | 2 | 3 | 9 | 5 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 2 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 2 |
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
-
Brakovina - Kulturno-istorijski kompleks
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Spomenik na Brankovinskom visu”. vaza.co.rs. Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo. Pristupljeno 02. 11. 2013.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Muzejski kulturno-istorijski kompleks Brankovina
- Narodni muzej Valjevo
- Brankovina (www.valjevozavas.net) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. april 2015)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Brankovina Fotografije