Veliko Ropotovo
Appearance
Veliko Ropotovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskopomoravski |
Opština | Kosovska Kamenica |
Stanovništvo | |
— 2011. | 634 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 30′ 56″ S; 21° 33′ 59″ I / 42.5156° S; 21.5664° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 484 m |
Veliko Ropotovo (alb. Ropotovë e Madhe ili Ropotova e Madhe) je naselje u opštini Kosovska Kamenica na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproglašene Republike Kosovo naselje se nalazi u sastavu opštine Ranilug. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Veliko Ropotovo površine 753 ha.
Ovde se nalaze Crkva Svetih Arhangela u Velikom Ropotovu i Osnovna škola Trajko Perić (Veliko Ropotovo).
Poreklo stanovništva po rodovima
[uredi | uredi izvor]Ropotovo se pominje 1530. godine. Danas u neposrednoj blizini postoje dva sela pod imenom Ropotovo: Golemo i Malo. Najstariji rodovi prilikom doseljavanja oko 1750. godine nisu ovde zatekli selo. Selo je raslo priraštajem i doseljavanjem.
- Mardelići (12 kuća, slava Sv. Arhanđeo), doseljeni oko 1750. godine iz Retkocera kod Medveđe. Od ovog roda se u krivorečka sela iselilo oko 1830. godine i to: u Bosce 3, u Berivojce 2, u Močare 1, i u Glogovce 2 kuće, a oko 1890. godine se iselile 4 kuće u Dvrodelj kod Leskovca.
- Paunići (10 k., Sv. Petka). Poreklom Linguri, Vlasi iz Rumunije, a ovde doseljeni posle Mardelića kao mečkari iz kumanovskog kraja. Od njih je 1 kuća iseljena u Severnu Srbiju.
- Đečkovići ili Stošići (8 k., Sv. Nikola), doseljeni oko 1790. godine iz Velike Hoče u Metohiji, zbog albanske osvete. Prvo su se nastanili u Kololeču, pa pređu u Bratilovce i nešto docnije se nastanili u Ropotovu.
- Milići (5 k., Sv. Nikola), doseljeni kad i Đečkovi iz Velike Hoče u Metohiji. Njihove se tri kuće oko 1890. godine iselile u Srbiju.
- Mitkovići (1 k., Sv. Petka). Starinom su iz Šumadije; živeli su u vučitrnskom kraju, odakle su od albanske osvete, prebegli u Cernicu kod Gnjilana. U Ropotovo su doseljeni oko 1810. godine.
- Vranjci (2 k., Sv. Nikola), doseljeni iz vranjskog okruga oko 1830. godine. Njihove se 3 kuće oko 1890. godine iselile u Srbiju.
- Ognjanovci (3 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Prilepnice oko 1830. godine.
- Kačari (2 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Kačanika oko 1830. godine.
- Kasapovići (1 k., Sv. Jovan), preseljeni iz Dobrčana oko 1830. godine. Starinom su iz Varšarice raseljenog sela kod Kmetovca. Kao i njihovi srodnici u Malom Ropotovu.
- Govedarovići (2 k., Sv. Mina), preseljeni iz Raniluga od istoimenog roda oko 1870. godine kao pastorci kod Ognjanovaca.
- Perčinković (1 k., Sv. Đorđe Alimpije), doseljen 1882. godine iz Bašinog Sela kod Velesa u Makedoniji, i do 1922. godine živeo u Gnjilanu. U Ropotovo doseljen kao bakalin.
Demografija
[uredi | uredi izvor]Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:
- popis stanovništva 1948. godine: 560
- popis stanovništva 1953. godine: 620
- popis stanovništva 1961. godine: 722
- popis stanovništva 1971. godine: 796
- popis stanovništva 1981. godine: 770
- popis stanovništva 1991. godine: 829
Nacionalni sastav
[uredi | uredi izvor]Popis 2011.
[uredi | uredi izvor]Popis 1981.
[uredi | uredi izvor]Popis 1971.
[uredi | uredi izvor]Popis 1961.
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Podaci: „Naselja“ knj. 28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik)