Pređi na sadržaj

Vrdila

Koordinate: 43° 42′ 21″ S; 20° 33′ 02″ I / 43.7058° S; 20.5506° I / 43.7058; 20.5506
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vrdila
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradKraljevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 853
Geografske karakteristike
Koordinate43° 42′ 21″ S; 20° 33′ 02″ I / 43.7058° S; 20.5506° I / 43.7058; 20.5506
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina285 m
Vrdila na karti Srbije
Vrdila
Vrdila
Vrdila na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj036
Registarska oznakaKV

Vrdila je naseljeno mesto grada Kraljeva u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 853 stanovnika. Selo je udaljeno 13 kilometara od Kraljeva.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Vrdila živi 744 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,4 godina (42,3 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 300 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,08.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se prvi put spominje 1516. godine kao mezra u timaru Hamze, dizdara grada Magliča naseljeno Vlasima koji su umesto ušura plaćali spahiji odsekom godišnje 100 akči. Od 1804. Vrdila su deo Samailskog sreza, od 1824. se spominju pod imenom 'Verdila', od 1830. postaju deo moravske kapetanije, 1834-39 deo su Nadibra, a 13. jula 1839.godine postaje opština kao deo Čačanskog okružja.[1]

U selu se nalazi i crkveni Hram Bogojavljenja, koji postoji više vekova, ali je više puta obnavljana. Na temeljima stare crkve izgrađena je sadašnja 1922. godine, kao zadužbina naroda iz Nadibra. Podignut je kao spomenik ratnicima poginulim, umrlim i nestalim u balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. do 1918. godine. Bilo je više priložnika, a najviše je izgradnji pomogao kralj Aleksandar I Karađorđević. Crkvu je projektovao ruski arhitekt Mihail Gluščenko.[2] Spomen-crkvu je 28. avgusta 1936. osvetio episkop žički Nikolaj.[3]

Mihail Gluščenko je došao u Kraljevinu SHS posle okončane Oktobarske revolucije, kao politički azilant, zajedno sa preko 40 hiljada Rusa. Pripada grupi tzv. 'Kraljevačkih Rusa”, koji su bili uglavnom visoko obrazovani ljudi, različitih profila. Gluščenko je, sa diplomom 'Arhitekturnog fakulteta' Univerziteta u Kijevu, predavao crtanje i pisanje od 1921. do 1923, a vodio je i privatnu školu modernog crtanja i umetnosti.[4]

Prve seljačke radne zadruge nastajale su i u Vrdilima, prva takva u selu je bila „Zora socijalizma”, nastala posle Drugog svetskog rata tačnije 1951. godine i postojala je do 1957. godine. Druga zadruga je bila „Sloga” i trajala je 1981-2002. godine.[5]

Od 2010. godine do 2013. godine u Vrdilima su vođena istraživačke aktivnosti Naftne industrije Srbije zbog sumnje da je selo bogato nalazištima nafte.[6] Nafta nije pronađena.

Dana 3. juna 2019. godine selo Vrdila je pogodila velika poplava, u kojoj je mnogim domaćinstvima naneta velika imovinska šteta. U Vrdilima je gotovo svakom poljoprivrednom domaćinstvu uništena njiva, a reka je nosila sa sobom stoku, stabla drveća a srušena su i 5 mosta koja povezuju selo sa Ibarskom magistralom i Kraljevom.[7]

Dana 28. marta 2020. godine počeli radovi na rušenju temelja starog mosta i izgradnji novog, planirano vreme završetka radova je mesec dana.[8] 7. oktobra 2020. godine na mostu su započeti i završeni radovi na asfaltiranju, a već sutradan most je bio spreman za upotrebu.[9]

U subotu 04.03.2023. godine Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić je izjavio da je usvojen generalni projekat izgradnje brze saobraćajnice Kraljevo - Novi Pazar, koji bi skratio putovanje iz Novog Pazara do Beograda , na dva i po sata uz mogućnost razvoja investicija za Novi Pazar, Rašku i Kraljevo. Takođe, deo brze saobraćajnice prolaziće kroz dolinu Vrdilske reke.[10]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Selo ima osnovnu školu „Jovan Dučić”, koja obuhvata učenike prva četiri razreda i predstavlja istureno odeljenje OŠ „Jovan Dučić” Roćevići, koja je osnovana 1910. godine. Prethodno je nosila naziv po Slobodanu Peneziću Krcunu.

Tokom svojih putovanja po Srbiji, Joakim Vujić je boravio u Vrdilima. Zahvaljujući njegovoj knjizi Putošestvija po Srbiji ostaće u istoriji ubeležen podatak da ’’osnovna škola u Vrdilima je prema nekim istorijskim spisima izgrađena 1819. godine što je čini jednom od najstarijih škola u Srbiji, kada je selo imalo 94 'poreske glave’’.[11] Pored osnovne škole su bili i učiteljski stanovi u kojima su stanovali učitelji Nada i Mladen Čukalović, najistaknutiji učitelji s 1960-ih i 1970-ih godina, inače roditelji prof. dr Ivana Čukalovića, profesora na Pravnom fakultetu u Kragujevcu.[12]

Osnovnu školu u Vrdilima pohađao je i Sava Sretenović iz Dedevaca, načelnik u Ministarstvu prosvete i profesor bogoslovije (Beograd) i član Srpske Kraljevske akademije (SANU) od 1855. godine.[traži se izvor]

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Spomenicima od značaja za grad Kraljevu je, Odlukom grada Kraljeva 2019. godine, proglašeno 3 spomen obeležja i to:

SPOMEN-ČESMA POSVEĆENA POGINULIM U PRVOM SVETSKOM RATU

- podignuta na Bogojavljenje 1981. godine, u podnožju crkvenog doma u Vrdilima, posvećena "junacima parohije u Vrdilima koji položiše živote braneći svoju veru i otadžbinu u ratovima od 1912. do 1918. godine".

SPOMEN-CRKVA POSVEĆENA POGINULIM U BALKANSKIM I PRVOM SVETSKOM RATU U VRDILIMA

- podignuta 1922. godine u slavu i sećanje na poginule, umrle i nestale srpske vojnike u balkanskim i Prvom svetskom ratu 1912-1918. godine.

SPOMEN-OBELEŽJE BRAĆI PAJIĆ

- podignuto sa desne strane puta Vrdila-Dedevci, posvećeno braći Pajić: Dragojlu, Dobrici i Rajici koji su zajedno, sa tog mesta, krenuli u rat 1912. godine.[13]

Poznati meštani/mesta[uredi | uredi izvor]

Radiša Voštinić - poznati proizvođač rakije i vina, s početka 20. veka, proizvodio je tada nadaleko poznatu rakiju od nane - Nanovaču.[14]

Iz Vrdila je Dušan Anđelković, fudbaler FK Crvena zvezda, a u selu živi i Maja Kovačević, predsednica Udruženja Persida Karađorđević i poznata majka 11-oro dece. 15. februara povodom velike svečanosti Dana državnosti Republike Srbije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je Maju Kovačević Zlatnom medaljom za zasluge.[15]

Lokalni fudbalski klub Mladost, osnovan još davne 1973. godine, takmiči se u Raškoj okružnoj ligi u sezoni 2019/20.[16] Od septembra 2018. godine je počela rekonstrukcija fudbalskog stadiona, na koju je zasejana engleska trava, postavljeni su reflektori, ograde i golovi, a avgusta 2019. godine stadion postaje spreman za održavanje mečeva.Prva prvenstvena utakmica na renoviranom stadionu odigrana je 24. avgusta 2019. godine protiv FK Tavnik, meč je završen rezultatom 0:0. Od 25. avgusta 2019. godine sa radom je posle 15 godina pauze počela škola fudbala za decu najmlađeg uzrasta, a opremu za mališane donirao je engleski fudbalski klub Stivenidž[17], koji nastupa u četvrtoj ligi Engleske.

Već nekoliko godina radi i engleska fabrika smrznutog voća 'Mondi Lameks'(koja je kupila kompaniju 'Mondi Serbia'), najuspešnija takva kompanija u jugoistočnoj Evropi.[18]

Odlukom Skupštine grada Kraljeva, 27.12.2018. godine, sva sela na teritoriji grada Kraljeva su dobili svoje ulice. Selo Vrdila je dobilo 26 ulica, od kojih je glavna ulica Kralja Milana koja ide od jednog kraja sela do drugog. Osim nje, tu su i ulice Branka Radičevića, Beogradska, 8. marta, Slobodana Penezića Krcuna, Jastrebska, Njegoševa itd.[19]


Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[20]
Godina Stanovnika
1948. 1.052
1953. 1.037
1961. 1.051
1971. 1.063
1981. 1.055
1991. 1.018 999
2002. 925 961
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[21]
Srbi
  
918 99,24%
Crnogorci
  
2 0,21%
Hrvati
  
2 0,21%
Slovaci
  
1 0,10%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Naučni skup Rudo Polje, Karanovac, Kraljevo (1997 ; Beograd, Kraljevo) [1][mrtva veza]. ISBN 978-86-7179-032-1.
  2. ^ Kraljevački spomenici soluncima u slavu;Milan M. Matijević;Društvo za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova;Kraljevo. ISBN 978-86-912885-0-1.
  3. ^ "Политика", 29. авг. 1936, стр. 9
  4. ^ „Nad kraljevačkim Rusima nema senke - INFO Kraljevo”. Архивирано из оригинала 08. 05. 2018. г. Приступљено 08. 05. 2018. 
  5. ^ „Резултати претраге за „врдила“ – Istorijski arhiv Kraljevo” (на језику: српски). Приступљено 2022-04-24. 
  6. ^ Tanjug. „NIS ulaže 43 miliona evra za istraživanja nafte u 2012.”. Blic.rs (на језику: српски). Приступљено 2021-04-30. 
  7. ^ Vanredna situacija u Kraljevu: Poplavljene kuće, štale i mostovi | Agromedia
  8. ^ https://www.facebook.com/vrdila1462/photos/a.530262680342603/2804706959564819/?type=3&theater
  9. ^ „Пријавите се или се региструјте да бисте погледали”. www.facebook.com (на језику: српски). Приступљено 2020-10-22. 
  10. ^ „Usvojen generalni projekat za brzu saobraćajnicu Kraljevo - Novi Pazar”. KRUG (на језику: енглески). 2023-03-04. Приступљено 2023-03-07. 
  11. ^ Библиотека Матице српске
  12. ^ „Sahranjen profesor dr Ivan Čukalović (1956-2021)”. KRUG (на језику: енглески). 2021-12-27. Приступљено 2022-04-12. 
  13. ^ demo.paragraf.rs http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2019_10/t10_0141.htm. Pristupljeno 2022-04-12.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  14. ^ „NANOVAČA”. SIDžA (na jeziku: srpski). 2020-10-04. Pristupljeno 2022-04-12. 
  15. ^ T.G. „Maja Kovačević je danas dobila SRETENJSKO ODLIKOVANJE: Samohranoj majci JEDANAESTORO DECE jedan dan izgleda OVAKO”. zena (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-02-16. 
  16. ^ srbijasport.net - Fudbal - Muškarci - 2019-2020 - Okružne lige - PFL - Raška okružna liga - Rezultati
  17. ^ Stevenage FC 🔴⚪ on Twitter: "📸 Kids in the small Serbian Village of Vrdila train and play in #StevenageFC wear after the club donated kit earlier this year! 😍 #WeAreStevenage…...
  18. ^ „Mondi Lamex - voće i povrće - Vrdila, Kraljevo, Srbija”. www.mondiserbia.rs. Arhivirano iz originala 18. 10. 2021. g. Pristupljeno 2022-04-12. 
  19. ^ Oglasna tabla - Kraljevo
  20. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  21. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  22. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]