Pređi na sadržaj

General Toševo

Koordinate: 43° 42′ 00″ S; 28° 02′ 00″ I / 43.7° S; 28.033333° I / 43.7; 28.033333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
General Toševo
bug. Генерал Тошево
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastDobrička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.370 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 42′ 00″ S; 28° 02′ 00″ I / 43.7° S; 28.033333° I / 43.7; 28.033333
Aps. visina230 m
Površina63,7 km2
General Toševo na karti Bugarske
General Toševo
General Toševo
General Toševo na karti Bugarske
Veb-sajt
www.new.toshevo.org

General Toševo (bug. Генерал Тошево, rum. Sfântu Dumitru) grad je u Republici Bugarskoj, u krajnje severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine General Toševo u okviru Dobričke oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: General Toševo se nalazi u krajnje severoistočnom delu Bugarske, na granici sa Rumunijom — 12 km severno od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen 500 km istočno, a od oblasnog središta, Dobriča grad je udaljen 25 km severoistočno.

Reljef: Oblast General Toševa se nalazi na bugarskoj delu Dobrudže. Grad se nalazi u središnjoj brežuljkastoj oblasti, na približno 230 m nadmorske visine.

Klima: Klima u General Toševu je kontinentalna.

Vode: General Toševo je smešteno u oblasti bez većih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast General Toševa je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast General Toševa je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Grad se tada naziva Kas'mkjoj.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Između dva svetska rata General Toševo je bio u sastavu Rumunije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine General Toševo je imalo oko 7.400 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi i Turci. Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu opada.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]