Grad zanatstva i narodne umetnosti
UNESKO-ov projekat Grad zanatstva i narodne umetnosti deo je šire mreže kreativnih gradova, osnovane 2004. godine, koja označava gradove širom sveta koji su dali jedinstven doprinos u oblasti zanata i narodne umetnosti. [1]
Jedna od uloga Uneska je da održava listu mesta svetske prirodne i kulturne baštine. Ta mesta se smatraju važnim prirodnim ili istorijskim mestima ili objektima čije očuvanje je važno za celokupnu svetsku zajednicu.
Mreža je pokrenuta 2004. godine i ima gradove članice u sedam kreativnih oblasti. Ostale oblasti su: zanati i narodna umetnost, dizajn, film, gastronomija, književnost i medijska umetnost. [2]
Gradovi zanatstva i narodne umetnosti[uredi | uredi izvor]
Sadašnji gradovi zanatstva i narodne umetnosti UNESKO-a su:
Grad | Država | Godina | Napomene |
---|---|---|---|
El Hasa (guvernorat)[3] | Saudijska Arabija | 2015. | Drevna tradicija rukotvorina, uključujući tekstil od palmi, grnčariju, tkanje i stolariju. |
Aregua [4] | Paragvaj | 2019. | Poznat po grnčarstvu, dom za 450 grnčarskih radionica. |
Asuan[5] | Egipat | 2005. | Nasleđe zanata i narodne umetnosti, uključujući izradu perli, proizvodnju stolnjaka, kreacije od palminih grana i listova, kao i proizvode od gline i igle. |
Ajakućo[6] | Peru | 2019. | Poznat po raznim zanatima kao što su retablo, tapiserija, rezbarenje kamena Huamanga, grnčarija, tekstil i vez. |
Bagio[7] | Filipini | 2017. | Različite tradicije u tkanju, duborezu, izradi srebra, tetoviranju i tetoviranju. |
Balarat[8] | Australija | 2019. | Istorijska i moderna reputacija kao lonac za topljenje različitih oblika i tradicija autohtone australijske umetnosti. |
Bamjan[9] | Avganistan | 2015. | Jedinstvena istorija zanata pod uticajem muslimanskih i budističkih kultura koji se i danas praktikuju u ovoj oblasti. |
Bender Abas[10] | Iran | 2019. | Istorija kreativnih umetnosti kao što su praktični i morski zanati, lokalna odeća i lokalni muzički instrumenti. |
Berselos[11] | Portugal | 2017. | Poreklo čuvenog Barselosa petla. |
Bjela[12] | Italija | 2019. | Istorijat proizvodnje vune i tekstila. |
Kairo[13] | Egipat | 2017. | Drevna istorija specijalizacije za grnčarstvo, duvanje stakla, bakar, keramiku i nakit. |
Kaldas da Rainja [14] | Portugal | 2019. | Centar za proizvodnju keramike. |
Karara[15] | Italija | 2017. | Svetski poznati beli mermer koji je uticao na razvoj Karare kao centra zanata u Toskani i Italiji. |
Čijang Maj[16] | Tajland | 2017. | Istorija kao trgovački centar i region kulturne raznolikosti koja je uticala na zanatsku kulturu grnčarije, srebra, duboreza, svilenog veza i lakiranja. |
Chordeleg[17] | Ekvador | 2017. | Jedinstveni rad od plemenitih metala, proizvodnja obuće, grnčarije i tkanje šešira od slame koji se prenose kroz generacije kroz usmenu tradiciju. |
Durán[18] | Ekvador | 2015. | Duga istorija sinkretizma između urbane umetnosti i murala i tradicionalne ekvadorske umetnosti i zanata. |
Fabrijano[19] | Italija | 2013. | Status centra za zanate kao što su grnčarstvo, tkanje, kovački zanat i izrada papira od 12. veka. |
Gabrovo[20] | Bugarska | 2017. | Jedan od najvećih zanatskih centara u Bugarskoj, posebno u drvorezbarstvu i tkanju vune. |
Handžou[21] | Kina | 2012. | Drevna istorija proizvodnje svile i čaja, kao i skulptura od porcelana i bronze, poznata kao Kineska prestonica čaja. |
Icheon[22] | Južna Koreja | 2010. | Istorijski i moderni status centra korejske keramike i grnčarije. |
Isfahan[23] | Iran | 2015. | Razni zanati uključujući tkanje tepiha, metaloprerađivačke radove, stolariju, keramiku, slikarstvo i intarzije raznih vrsta. |
Jacmel[24] | Haiti | 2014. | Tradicije slikanja, izrade skulptura i džinovskih maski od papira-mašea, kao i mesto nastanka slikarske škole Žakmel u haićanskoj umetnosti. |
Džajpur[25] | Indija | 2015. | Istorijski zanati izrade nakita, rezbarenja i slikanja koji su bili centar trgovine od ranog 18. veka, sa 53.500 radionica koje se danas bave ovim zanatima. |
Đingdedžan[26] | Kina | 2014. | Nazvan "prestonica porcelana" zbog svoje drevne istorije rada sa porcelanom. |
Jinju[27] | Južna Koreja | 2019. | Istorija izrade drvenog nameštaja, izrade ukrasnih noževa, metalnih zanata i svile. |
Žoao Pesoa[28] | Brazil | 2017. | Jedinstvena proizvodnja pamučne tkanine, kao i proizvodnja grnčarije, veza i heklanja. |
Kanazava[29] | Japan | 2009. | Samuraj - inspirisana umetničkom kulturom, jedinstveni zanatski radovi kao što je tehnika bojenja svile kaga-juzen. |
Kargopolj[30] | Rusija | 2019. | Tradicionalni tekstilni vez, zanatski rezbarenje drveta i kore i figure u boji pečene od gline poznate kao Kargopol igračke, sve to čini najvažniji sektor gradske privrede danas. |
Kutahja[31] | Turska | 2017. | Jedinstvena umetnost izrade keramičkih cinija koja dominira gradskim pejzažom. |
Limož[32] | Francuska | 2017. | Istorija proizvodnje keramike, emajla i stakla, kao i nedavno osnovana industrija porcelana. |
Lubumbaši[33] | Demokratska Republika Kongo | 2015. | Jedinstveni zanati od bakra i malahita stvoreni u gradu, sa preko 50 radionica posvećenih rezbarenju malahita. |
Madaba[34] | Jordan | 2017. | Najveći broj mozaika otkriven na njihovoj prvobitnoj lokaciji u svetu, uključujući vizantijske i omajadske mozaike i najstariji sačuvani opis Svete zemlje. |
Nasau[35] | Bahame | 2014. | Bahamske kulturne i kreativne tradicije pletenja slame i zanata Junkanoo formirane su od mešavine domorodačke i afričke kulturne tradicije. |
Uagadugu[36] | Burkina Faso | 2017. | Tradicionalni zanat livenja i izrade bronze i bakra koji i danas čini glavni sektor gradske privrede. |
Padjuka[37] | Sjedinjene Američke Države | 2013. | Istorija i doprinos zanatu izrade jorgana u Sjedinjenim Državama. |
Pekalongan[38] | Indonezija | 2014. | Kulturna istorija i značaj batik zanata i odeće za grad i njegov identitet. |
Porto Novo[39] | Benin | 2017. | Istorija i jedinstvena praksa raznih zanata kao što su pletenje, kovaštvo, grnčarstvo i proizvodnja muzičkih instrumenata u gradu, sa 42 istorijska zanatska esnafa u gradu. |
San Kristobal de las Kasas[40] | Meksiko | 2015. | Očuvanje autohtonih meksičkih zanata i umetnosti kao što su vez, grnčarija, kovački zanat, duborez i izrada ćilibara. |
Santa Fe[41] | Sjedinjene Američke Države | 2005. | Indijanski zanati nakita, grnčarije i tkanja i sajmovi ovih zanata koji su postali sastavni deo identiteta grada, kao i španska kolonijalna umetnost kao što su narodni ples, aplikacija od slame i lim. |
Santa Marta[42] | Kolumbija | 2018. | Mesto skoro 12 drevnih karipskih kultura, poznato po rukotvorinama Vaiuu i ručnim zlatnim komadima Tajrona. |
Šardža[43] | Ujedinjeni Arapski Emirati | 2019. | Tradicionalni zanat tkanja "Tali". |
Šaki[44] | Azerbejdžan | 2017. | Status centra proizvodnje svile i tekstila na Kavkazu, kao i drugih tradicionalnih zanata kao što su vitraž i grnčarija sa drvenim okvirima. |
Sokodé[45] | Togo | 2017. | Čuven po svojoj umetnosti tkanja. |
Srinagar[46] | Indija | 2017. | Vekovima stara tradicionalna umetnost ručnog tkanja kao što je pašmina šal, kao i druge rukotvorine kao što su torbe, abažuri i drugi ručno rađeni predmeti za kućnu dekoraciju. |
Sukhothai[47] | Tajland | 2019. | Kulturno značajni zanatski proizvodi od zlatnih i srebrnih ukrasa, tekstilnog tkanja, keramike i sangkaloka. |
Sudžou[48] | Kina | 2014. | Istorija i kultura zanata u vezivanju, rezbarenju, izradi papira, slikanju, štampariji i kaligrafiji. |
Tamba-Sasayama[49] | Japan | 2015. | Drevna istorija jedinstvene tanba-iaki grnčarije, izvor lokalnog ponosa. |
Tetuan[50] | Maroko | 2017. | Istorija zanata kao što su Zelige, Taajira vez, optočeno i farbano drvo i kovano gvožđe. |
Trinidad[51] | Kuba | 2019. | Istorija industrije tkanina od vlakana. |
Tunis[52] | Tunis | 2017. | Poznat po zanatskim bazarima koje se nižu uličicama. |
Viljandi[53] | Estonia | 2019. | Razni zanati, uključujući kovački zanat, keramiku i vunu. |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Mreža kreativnih gradova
- Grad gastronomije
- Grad književnosti
- Grad filma
- Grad dizajna
- Grad muzike
- Grad medijske umetnosti
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „creative cities map | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Cities Join the UNESCO Creative Cities Network”.
- ^ „Al-Ahsa | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Areguá | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Aswan | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Ayacucho | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Baguio City | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Ballarat | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Bamiyan | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Bandar Abbas | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Barcelos | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Biella | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Cairo | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Caldas da Rainha | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Carrara | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Chiang Mai | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Chordeleg | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Durán | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Fabriano | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Gabrovo | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Hangzhou | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Icheon | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Isfahan | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Jacmel | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Jaipur | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Jingdezhen | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Jinju | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „João Pessoa | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Kanazawa | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Kargopol | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Kütahya | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Limoges | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Lubumbashi | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Madaba | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Nassau | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Ouagadougou | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Paducah | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Pekalongan | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Porto-Novo | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „San Cristóbal de las Casas | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Santa Fe | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „12 etnias del Caribe exhibirán sus artesanías en feria de Santa Marta | ELHERALDO.CO”.
- ^ „Sharjah | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Sheki | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Sokodé | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ Arora, Sumit (2021-11-10). „Srinagar joins UNESCO network of creative cities”. adda247 (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-05.
- ^ „Sukhothai | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Suzhou | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Tambasasayama | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Tétouan | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Trinidad | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Tunis | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
- ^ „Viljandi | Creative Cities Network”. en.unesco.org. Pristupljeno 2021-04-12.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Creative Cities Map, UNESCO.