Družnaja Gorka

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Družnaja Gorka
Дружная Горка
Pamяtnik družnogorcam,pogibšim v Velikuю Otečestvennuю voйnu.JPG
Spomenik stradalim partizanima u Drugom svetskom ratu
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Lenjingradska oblast
RejonGatčinjski rejon
Osnovan1801.
Varošica od1927.
Stara imenaStekljanaja Družnogorka
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.3.649
Geografske karakteristike
Koordinate59°16′52″ SGŠ; 30°07′30″ IGD / 59.281111° SGŠ; 30.125° IGD / 59.281111; 30.125Koordinate: 59°16′52″ SGŠ; 30°07′30″ IGD / 59.281111° SGŠ; 30.125° IGD / 59.281111; 30.125
Vremenska zonaUTC+3
Družnaja Gorka na mapi Rusije
Družnaja Gorka
Družnaja Gorka
Družnaja Gorka na mapi Rusije
Družnaja Gorka na mapi Lenjingradske oblasti
Družnaja Gorka
Družnaja Gorka
Družnaja Gorka na mapi Lenjingradske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj188377
Pozivni broj+7 81371
Registarska oznaka47
OKATO kod41 218 556
OKTMO kod41 618 156 051
Veb-sajt
www.drgp.ru/

Družnaja Gorka (rus. Дружная Горка) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u zapadnom delu Lenjingradske oblasti i administrativno pripada Gatčinjskom rejonu.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u varoši je živelo 3.649 stanovnika.

Status naselja urbanog tipa, odnosno varošice nosi od 1927. godine.

Geografija[uredi]

Varošiva Družnaja Gorka nalazi se u južnom delu Gatčinjskog rejona i leži na severnoj obali Orlinskog jezera, na mestu gde iz jezera otiče reka Orlinka. Naselje se nalazi na oko 40 kilometara južno od administrativnog centra rejona Gatčine, odnosno na oko 90 kilometara od istorijskog centra Sankt Peterburga.

Naselje je povezano sa nacionalnim autoputem M20 koji povezuje Pskov i Sankt Peterburg, a nekoliko kilometara zapadnije nalazi se i železnička stanica Stroganovo.

Istorija[uredi]

Spomenik V. I. Lenjinu

Naselje je osnovano 1801. godine, kao prateće radničko naselje zaposlenih u lokalnoj fabrici stakla koju je osnovao sanktpeterburški trgovac Vasilij Riting.[1] Prema podacima sa karte F. F. Šuberta iz 1884. godine, selo je nosilo naziv Stekljajnaja Družnogorka (rus. Стеклянная Дружногорка),[2] i u tom periodu imalo je oko stotinak stanovnika, a većinu populacije činili su Nemci. Krajem XIX veka u selu ja sagrađena nemačko-finska luteranska crkva brvnara, zatvorena 1925. godine.[3]

Od 16. maja 1927. godine naselje dobija zvaničan administrativni status urbanog centra u rangu varošice.[4]

Tokom Drugog svetskog rata varošica je bila pod okupacijom snaga Vermahta, a od fašističkih okupatora oslobođena je 30. januara 1944. godine.[5].

Družnogorska urbana opština (rus. «Дружногорское городское поселение») sa sedištem u Družnaji Gorkoj uspostavljena je 1. januara 2006. godine.

Demografija[uredi]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši su živela 3.463 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. varošica imala 3.649 stanovnika.[6]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2015.
2.6593.1914.2454.6654.208[7]3.696[8]3.463[9]3.649

Privreda[uredi]

Najvažniji privredni objekat u naselju, još od njegovog osnivaea, je fabrika za proizvodnju stakla koja neprekidno radi još od osnivanja 1801. godine. Fabrika je danas specijalizovana za proizvodnju staklene laboratrijske opreme.[10]

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Описание Санкт-Петербургской губернии по уездам и станам, 1838 г.
  2. ^ Спецкарта западной части России Ф. Ф. Шуберта. 1844 г.
  3. ^ E. L. Aleksandrova, M. M. Braudze, V. A. Vыsockaя, E. A. Petrova «Istoriя finskoй Evangeličesko-Lюteranskoй Cerkvi Ingermanlandii», SPb. 2012. ISBN 978-5-904790-08-0. str. 232
  4. ^ Справочник истории административно-территориального деления Ленинградской области
  5. ^ От Советского Информбюро, 30 января 1944
  6. ^ Ленинградская область. Оценка численности постоянного населения на 1 января 2009-2015 гг.
  7. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  9. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  10. ^ „Zavod himiko-laboratornoй posudы i priborov «Družnaя Gorka»” (na jeziku: ruski). Zavod himiko-laboratornoй posudы i priborov «Družnaя Gorka». Arhivirano iz originala na datum 26. 08. 2013. Pristupljeno 9. 02. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi]