Kneževo
Kneževo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Kneževo |
Osnovan | 1463. kao Skender Vakuf |
Stanovništvo | |
— 2013. | 3.749 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 29′ 24″ S; 17° 22′ 46″ I / 44.49013° S; 17.37941° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 861 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 78230 |
Pozivni broj | 051 |
Veb-sajt | www |
Kneževo (prije Skender-Vakuf) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina. Nalazi se na obroncima planine Vlašić. Prije raspada Jugoslavije opština i grad nosili su ime Skender Vakuf. Narodna skupština Republike Srpske je 14. septembra 1992. godine donela odluku o promeni imena naselja i opštine u Kneževo (Sl. Glasnik RS 17/92). Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Kneževo ukupno je popisano 3.749 lica, a u opštini Kneževo je popisano 9.793 stanovnika.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Nalazi se 50 km jugoistočno od Banje Luke sa kojom je povezana magistralnim putem M-56. Sama opština zauzima površinu od 360 km², na kojoj je nastanjeno oko 10.000 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 metara i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.
Grad je okružen planinama Čemernicom i Rančom na zapadu, Vlašićem na jugu i Ježicom na sjeveroistoku. Ove planine su nepristupačne i obrasle gustom crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ovaj članak je nedovršen. |
Na području opštine Kneževo, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na Vukovoj baštini, nedaleko od grada. Iz XVII i XVIII vijeka nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive, lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima (Sv. Nikole) i u Imljanima (Sv. Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH uknjižio kao kulturnu baštinu. U Crkvi Svetog Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime.
Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i Prusac 1463. godine. Osnivačem se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio prijašnji naziv. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnjosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata 1992. godine, srušile paravojne formacije. Nakon toga vlast u Skender Vakufu mijenja ime grada i opštine u Kneževo. Prije raspada Jugoslavije i rata u BiH Kneževo se zvalo Skender Vakuf. Nakon Dejtonskog sporazuma, pretežno hrvatska mjesta južno od rijeke Ugar su obrazovala opštinu Dobretići, u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]U opštini Kneževo se nalazi osnovna škola „Dositej Obradović“, koja je prije rata u BiH nosila naziv „Luka Radetić“ i Srednjoškolski centar „Jovan Dučić“, koji je nosio naziv „Đuro Pucar Stari“. U većim selima takođe se nalaze područne osnovne škole. U centru opštine se nalazi gradska biblioteka Narodna biblioteka Kneževo.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Većinu stanovništva opštine čine Srbi pravoslavne vjeroispovijesti.
Nacionalnost[2] | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. |
Srbi | 3.278 (87,44%) | 2.484 (66,08%) | 1.491 (51,23%) | 723 (42,83%) |
Muslimani [a] | 425 (11,34%) | 1.063 (28,27%) | 1.118 (38,41%) | 923 (54,68%) |
Jugosloveni [b] | ― | 111 (2,95%) | 205 (7,04%) | 5 (0,29%) |
Hrvati | 10 (0,27%) | 42 (1,11%) | 45 (1,54%) | 17 (1,00%) |
ostali i nepoznato | 36 (0,95%) | 59 (1,56%) | 51 (1,75%) | 20 (1,18%) |
Ukupno | 3.749 | 3.759 | 2.910 | 1.688 |
Demografija[2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1879. | 7.742 | |
1885. | 8.108 | |
1895. | 8.910 | |
1948. | 2.931 | |
1953. | 7.100 | |
1961. | 992 | |
1971. | 1.688 | |
1981. | 2.910 | |
1991. | 3.759 | |
2013. | 3.749 |
Stanovništvo po opštinama Sreza Kotor Varoš, 1953.[3]
[uredi | uredi izvor]Popisno područje | Ukupno | Srbi | Hrvati | Slovenci | Makedonci | Crnogorci | Jugosloveni neopredijeljeni |
Česi | Poljaci | Rusini — Ukrajinci |
Ostali Sloveni | Ostali nesloveni |
SREZ KOTOR VAROŠ | 37.898 | 25.008 | 6.485 | 4 | 4 | 10 | 6.375 | 2 | – | 2 | – | 8 |
Kotor Varoš | 4.715 | 805 | 2.640 | 2 | 3 | 6 | 1.253 | 1 | – | 1 | – | 4 |
Maslovare | 4.574 | 3.966 | 8 | – | – | – | 600 | – | – | – | – | – |
Previle | 4.576 | 3.537 | 696 | – | – | – | 342 | – | – | – | – | 1 |
Skender Vakuf | 7.100 | 6.566 | 16 | – | – | – | 518 | – | – | – | – | – |
Šiprage | 7.746 | 6.036 | 24 | 1 | 1 | – | 1.682 | – | – | – | – | 2 |
Vrbanjci | 4.919 | 1.678 | 1.728 | 1 | – | 4 | 1.505 | 1 | – | 1 | – | 1 |
Zabrđe | 4.268 | 2.420 | 1.373 | – | – | – | 475 | – | – | – | – | – |
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Radojka Lakić, narodni heroj Jugoslavije
- Luka Radetić, narodni heroj Jugoslavije
- Dujko Komljenović, narodni heroj Jugoslavije
- Lazar Tešanović, oficir Jugoslovenske vojske u otadžbini
- Željko Kopanja, novinar
- Željko Raljić, novinar
- Momir Ćelić, matematičar
- Tihomir Radetić, reditelj
- Damir Špica, fudbaler
Galerija slika
[uredi | uredi izvor]-
Zgrada opštine u Kneževu.
-
Crkva brvnara Svetog Nikole u selu Javorani.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ ,Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. na teritoriji Republike Srpske — Preliminarni rezultati, Republički zavod za statistiku, Banja Luka, 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- ^ (PDF) http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)
- ^ Za sadašnji status Muslimana vidi članak Muslimani.
- ^ Za sadašnji status Jugoslovena vidi članak Jugosloveni.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.“, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Opština Kneževo, zvanična stranica (jezik: srpski)