Pređi na sadržaj

Kresna

Koordinate: 41° 43′ 13″ S; 23° 09′ 36″ I / 41.72018° S; 23.160086° I / 41.72018; 23.160086
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kresna
Crkva Svetog Jovana Rilskog u Kresni
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastBlagoevgradska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.640 (2.007 )
 — gustina64 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 43′ 13″ S; 23° 09′ 36″ I / 41.72018° S; 23.160086° I / 41.72018; 23.160086
Aps. visina169 m
Površina56,47 km2
Kresna na karti Bugarske
Kresna
Kresna
Kresna na karti Bugarske
Veb-sajt
www.brionibg.com/curious.html

Kresna (do 1978. godine Gara Pirin) grad je u Republici Bugarskoj, u jugozapadnom delu zemlje. Grad je sedište istoimene opštine Kresna u okviru Blagoevgradske oblasti.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Grad Kresna se nalazi u jugozapadnom delu Bugarske, blizu državne granice sa Severnom Makedonijom — 10 km zapadno od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen oko 130 km južno, a od najbližeg većeg grada i sedišta oblasti, Blagoevgrada, grad je udaljen oko 40 km južno.

Oblast Kresne nalazi se u središnjem delu reke Struma, u tzv. Kresnanskoj klisuri. Zapadno od grada izdiže se Maleševska planina, a istočno Pirin. Nadmorska visina grada je 170 m.

Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna sa uticajem sredozemne klime zbog blizine Egejskog mora.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Okruženje Kresne je naseljeno još u vreme Tračana. U doba starog Rima na ovom mestu postoji tvrđava. Kasnije toga ovim prostorom vladaju Vizantija, srednjovekovna Bugarska, Osmansko carstvo.

Turci Osmanlije osvajaju područje grada 1395. godine i vladaju duže od 5 vekova. Kresna je pripojena novoosnovanoj državi Bugarskoj 1912. g..

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Kresna je imala oko 3.600 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih 20-ak godina grad za razliku od većine mesta u zemlji ima pad stanovništva uz udaljenosti od glavnih tokova razvoja u državi.

Većinska veroispovest stanovništva je pravoslavna.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]