Kuznječnoje
| Kuznječnoje Кузнечное, Kaarlahti | |
|---|---|
 Lokalni Dom kulture | |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Rusija |
| Federalni okrug | Severozapadni |
| Oblast |  Lenjingradska oblast |
| Rejon | Priozerski rejon |
| Varošica od | 1961. |
| Stara imena | Kaarlahti |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2015. | 4.390 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 61° 07′ 00″ S; 29° 52′ 00″ I / 61.116667° S; 29.866667° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
.svg)  Kuznječnoje Kuznječnoje na karti Rusije | |
 Kuznječnoje Kuznječnoje na karti Lenjingradske oblasti | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 188751 |
| Pozivni broj | +7 81379 |
| Registarska oznaka | 47 |
| OKATO kod | 41 239 554 |
| OKTMO kod | 41 639 154 051 |
Kuznječnoje, do 1949. Karlahti (rus. Кузнечное, fin. Kaarlahti) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na severozapadu Lenjingradske oblasti i administrativno pripada Priozerskom rejonu.
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u varoši je živelo 4.390 stanovnika.
Status naselja urbanog tipa, odnosno varošice nosi od 1961. godine.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Varošica Kuznječnoje nalazi se u severozapadnom delu Lenjingradske oblasti, u istočnom delu Karelijske prevlake nedaleko od obale jezera Ladoga i granice prema Kareliji. Varošica se nalazi na nekih 20 kilometara udaljenosti od administrativnog centra rejona grada Priozerska, odnosno na nekih 200 kilometara severno od Sankt Peterburga.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Selo Karlahti u pisanim izvorima se pominje još od XVI veka i od svog osnivanja naizmenično se nalazilo u granicama Švedske i Rusije. Od sredine XVIII veka postaje delom Viborške gubernije, a od 1812. postaje integralnim delom Finskog vojvodstva (severozapadne pokrajine Ruske Imperije).
Do intenzivnijeg razvoja sela dolazi tek početkom XX veka nakon što je na tom području započela intenzivnija eksploatacija granita. U periodu od 1917. do 1940. bilo je u sastavu Finske, da bi po okončanju Zimskog rata prešlo u granice Sovjetskog Saveza. Sadašnje ime nosi od 1949. godine. Administrativni status urbanog naselja tipa varošice nosi od 1961. godine.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 4.458 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. varošica imala 4.390 stanovnika.[1]
| 1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2015. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| --- | --- | 3,365 | 4,348 | 5,017[2] | 4,738[3] | 4,458[4] | 4,390 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Najvažnija privredna delatnost u varošici je eksploatacija granita. Stene koje se nalaze nedaleko od varoši popularna su turistička destinacija za ljubitelje penjanja.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Ленинградская область. Оценка численности постоянного населения на 1 января 2009-2015 гг. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. март 2016)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Gradovi rejonske subordinacije (31) |  | |
|---|---|---|
| Varošice (32) |
| |
