Nekropola sa stećcima Piskavac 1
Nekropola sa stećcima Piskavac 1 | |
---|---|
![]() | |
Opšte informacije | |
Mesto | Gornje Pale |
Entitet | ![]() |
Država | ![]() |
Koordinate | 43° 47′ 54″ S; 18° 37′ 54″ I / 43.7984690° S; 18.6315961° I |
Vrsta spomenika | Nacionalni spomenik |
Tip kulturnog dobra | Zaštićeno istorijsko područje |
Nekropola sa stećcima Piskavac 1 je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nalazi se na jednoj od padina brda Gradina koje pripada opštini Pale u Republici Srpskoj. Zaštićeno istorijsko područje čini 34 stećaka,[a] iz perioda kasnog srednjeg veka. Stećci su oblika sanduka i sljemenjaka sa postoljem, različitih dimenzija. Na jednom stećku je uočen ukras u obliku dvostrukog krsta.[1]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Nekropola sa stećcima Piskavac 1 se nalazi na padini brda Gradina, na lokalitetu Piskavac, koji pripada opštini Pale.[1]
Značaj[uredi | uredi izvor]
Na prostorima na kojima nastaju i razvijaju se nekropole sa stećcima odraz su prožimanja različitih kulturnih uticaja koje u vremenu 13. do 16. veka nalazimo na prostorima Rrpublike Srpske većinom pripadaju latinskom Zapadu ali i vizantijskom Istoku.
Većinu njihovih reljefa (koji su upečatljivi aspekt njihove pojavnosti), ma koliko bili odmaknuti od službenih kanona, ipak možemo čitati posredstvom različitih sastavnica opšte evropske srednjovekovne kulture (plemićke, crkvene i narodne) odnosno romaničke i posebno gotičke umetnosti.
S druge strane, ova specifična kultura duboko je povezana sa znatno ranijim, praistorijskim, antičkim i ranosrednjovekovnim tradicijama. Praistorijske[2] i antičke tradicije se najviše sagledavaju u odabiru mesta gde su postavljeni kao i u pojavi određenih vrsta simboličkih reljefa.[3] Činjenica je da stećci većim delom označavaju groblja na redove koje u evropskoj arheologiji pratimo od ranog srednjeg veka i periode seobe naroda.
Opis lokaliteta[uredi | uredi izvor]
Na nekropoli se nalazi grupa od 34 stećaka (30 po Bešlagiću), od toga:
- 32 sanduka,
- 2 sljemenika.[1]
Nekropolu seoski put deli na dva dela. Sami stećci su postavljeni u smeru severoistok-jugozapad.
Stećci su relativno veći dimenzija i lepo isklesani. Jedan od stećaka je ukrašen motivom dvostrugog krsta.[1]
Delimično su utonuli u okolni teren.
Napomena[uredi | uredi izvor]
- ^ Moguće da to nije konačan broj stećaka.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
- Anđelić, Pavao, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966.
- Bešlagić, Šefik, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.
- Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Srajevo 1980.