Omurtag (grad)

Koordinate: 43° 06′ 00″ S; 26° 25′ 01″ I / 43.1° S; 26.417° I / 43.1; 26.417
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Omurtag
bug. Омуртаг
Pogled na Omurtag
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastTrgoviška oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 9.297 (2.010 )
 — gustina393 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 06′ 00″ S; 26° 25′ 01″ I / 43.1° S; 26.417° I / 43.1; 26.417
Aps. visina510 m
Površina23,64 km2
Omurtag na karti Bugarske
Omurtag
Omurtag
Omurtag na karti Bugarske
Veb-sajt
www.omurtag.bg

Omurtag (bug. Омуртаг) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Omurtag u okviru Trgoviške oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Omurtag se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 300 km istočno, a od oblasnog središta, Trgovišta grad je udaljen 25 km jugozapadno.

Reljef: Oblast Omurtaga se nalazi u oblasti pobrđa, prethodnice Stare planine (tzv. Predbalkan), na približno 510 m nadmorske visine. Grad je smešten na brdovitom području.

Klima: Klima u Omurtagu je konitnentalna.

Vode: Omurtag se nalazi u području sa više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Omurtaga je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Omurtaga je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1946.1956.1965.1975.1985.1992.2001.
4,2336,1278,1459,0829,5738,9388,759

Po procenama iz 2010. godine. Omurtag je imao oko 9.300 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari, a manjina su Turci i Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]