Regulacija uticaja
Regulacija uticaja je važan koncept u psihijatriji i psihologiji i u bliskoj je vezi sa emocionalnom samoregulacijom. Međutim, ovo drugo je više odraz stanja raspoloženja pojedinca nego njihovog uticaja. Regulacija uticaja je stvarni učinak koji se može pokazati u teškoj situaciji bez obzira na raspoloženje ili emocije. Usko je povezan sa kvalitetom egzekutivnih i kognitivnih funkcija, što ovaj koncept razlikuje od emocionalne samoregulacije. Neko može imati nisku emocionalnu kontrolu, ali visok nivo kontrole nad svojim ili njenim afektom, pa stoga demonstrira normalno međuljudsko funkcionisanje kao rezultat netaknute spoznaje.[1][2][3][4][5][6]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Berking, Matthias; Whitley, Brian (30. 8. 2014). Affect Regulation Training: A Practitioners' Manual. Springer. str. 5. ISBN 9781493910229. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
- ^ Fonagy, Peter; Gergely, Gyorgy; Target, Mary; Jurist, Elliot L. (24. 4. 2019). Affect Regulation, Mentalization, and the Development of the Self. Other Press, LLC. str. 93. ISBN 9781892746344. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
- ^ Hill, Daniel (31. 8. 2015). Affect Regulation Theory: A Clinical Model. W. W. Norton & Company. ISBN 9780393711325. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
- ^ Taylor, Graeme J.; Bagby, R. Michael; Parker, James D. A. (7. 10. 1999). Disorders of Affect Regulation: Alexithymia in Medical and Psychiatric Illness. Cambridge University Press. str. 7. ISBN 9780521778503. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
- ^ Schore, Allan N. (6. 8. 2012). Affect Regulation and the Origin of the Self: The Neurobiology of Emotional Development. Psychology Press. str. 390. ISBN 9781135693930. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
- ^ Bradley, Susan J. (16. 7. 2003). Affect Regulation and the Development of Psychopathology. Guilford Press. str. 81. ISBN 9781572309395. Pristupljeno 24. 4. 2019 — preko Google Books.
