Ritešić

Koordinate: 44° 52′ 30″ S; 18° 03′ 36″ I / 44.8751185° S; 18.0600304° I / 44.8751185; 18.0600304
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ritešić
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradDoboj
Stanovništvo
 — 2013.Pad 337
Geografske karakteristike
Koordinate44° 52′ 30″ S; 18° 03′ 36″ I / 44.8751185° S; 18.0600304° I / 44.8751185; 18.0600304
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina198 m
Ritešić na karti Bosne i Hercegovine
Ritešić
Ritešić
Ritešić na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj053

Ritešić je naseljeno mjesto u gradu Doboj, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 337 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u brdovitom okruženju, na putu između Doboja i Dervente. Podjednako je udaljen od Doboja, Modriče i Dervente.[1] Kroz Ritešić protiče rijeka Veličanka koja se uliva u rijeku Bosnu. Neki od zaseoka u Ritešiću su: Dujakovići, Gajići, Džabići, Đekići, Reljići itd.[1]

Naziv[uredi | uredi izvor]

Ritešić je prema predanju dobio naziv od riječi „ritovi“.[1] Nalazi se u dolini rijeke Bosne koja se u prošlosti često izlivala i mijenjala tok ostavljajući za sobom ritove po kojima je naselje dobilo ime.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Arheološki nalazi iz željeznog doba čuvaju se u Muzeju u Doboju. Iz tog istraživanja izdvaja se šljem.

Šljem nađen u Ritešiću

Na području naselja se nalazi manji makeni obelisk, odnosno nadgrobni spomenik na kome je ucrtan krst.[1] Spomenik nosi naziv „Tarakov spomenik“, i smatra se da obilježava grob prvog doseljenika porodice Stojčinović.[1] Porodica Stojčinović je jedno vrijeme nosila prezime Tubaković, a kasnije vratila Stojčinović.[1]

Stanovnici naselja su učestvovali u Pop-Jovičinoj buni 1834.[1]

Kultura[uredi | uredi izvor]

U naselju se prema podacima iz 2011. završava izgradnja tri hrama Srpske pravoslavne crkve, od čega jedan manastir i dvije crkve.[1]

Manastir Ritešić[uredi | uredi izvor]

Manastir Ritešić koji se gradi dobrovoljnim prilozima je posvećen Svetoj Matroni Moskovskoj.[1] Centralni hram je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja, a druga crkva je posvećena Svetom Vasiliju Velikom.[1]

Hram Svetog Vasilija Velikog[uredi | uredi izvor]

Hram posvećen Svetom Vasiliju Velikom je porodična zadužbina hadži Đorđa Dujakovića.[1] Crkva je podignuta za pokoj duše njegovog brata Vojina Dujakovića koji je poginuo kao pripadnik Vojske Republike Srpske.[1] Sam hram je obložen kamenom koji je sakupljan sa raznih pravoslavnih svetih mjesta, a između ostalog i donesen iz Svete zemlje i Svete gore.[1]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Ritešiću je postojala područna osnovna škola „Vlado Šuput“ Majevac koja je 1981. zatvorena.[1] Ovu školu su između ostalih pohađale i Jovanka Stojčinović Nikolić i Jadranka Stojaković.[1]

Privreda[uredi | uredi izvor]

U Ritešiću je zemlja izuzetno plodna, pa u njemu i okolini uspijevaju mnoge poljoprivredne kulture. Od žitarica najbolje uspijevaju pšenica i kukuruz. Od voća se najviše gaje jabuka, šljiva, kruška, ribizla, bostan. A od povrća tikva, grašak, boranija, pasulj. Razvijeno je i stočarstvo, a uzgajaju se svinje i krave. Takođe se gaji i živina.

Kraljevsko selo Kotromanićevo[uredi | uredi izvor]

U naselju je Kraljevsko selo Kotromanićevo.[1] Etno-selo je zajednički poduhvat udruženja građana za razvoj seoskog turizma Republike Srpske „Ognjište“ iz Ritešića i mjesne zajednice Ritešić.[1]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Nalazi se između dva magistralna puta, DobojModriča i Doboj — Brod.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Do 1992. godine u Ritešiću je živelo 584 stanovnika. Nakon 1992. godine jedva da broj stanovnika doseže 300. Prema podacima iz 2011, u naselju postoji 200 domaćinstava.[1] Stanovnici se nazivaju Ritečani.[1]

Nacionalnost[2] 2013. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 326 423 493 579 710
Hrvati 11 148 209 259 269
Jugosloveni 12 41
Crnogorci 1
Mađari 1
Makedonci 1
Muslimani 1
ostali i nepoznato 1 1
Ukupno 337 584 744 840 981
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1961. 981
1971. 840
1981. 744
1991. 584
2013. 337

Prezimena[uredi | uredi izvor]

Najzastupljenija prezimena su:

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag „Ognjišta: Ritešić”. Radio-televizija Republike Srpske. 20. 11. 2011. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
  2. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]