Srpska pravoslavna crkva Svetog Georgija u Somboru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska Pravoslavna crkva Svetog Georgija u Somboru
Srpska Pravoslavna crkva Svetog Georgija u Somboru
Opšte informacije
MestoSombor
OpštinaSombor
Država Srbija
Vreme nastanka1761.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Srpska Pravoslavna crkva Svetog Georgija u Somboru (Velika pravoslavna ili Svetođurđevska crkva) je podignuta 1761. godine, nalazi se pod zaštitom Republike Srbije kao spomenik kulture od velikog značaja.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zgrada Norme, današnje sedište Crkvene opštine Sombor

Pravoslavna crkva u Somboru posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju je podignuta na mestu starije crkve koja je obnovljena za vreme Turaka 1717. godine i bila je poznata kao mala Svetođurđevska crkva. Pošto su za svoju varoš izborili status slobodnog i kraljevskog grada, zaželeli su Somborci da imaju i crkvu dostojnu skupo stečene privilegije, pa su svesrdnim prilozima pravoslavnih somborskih Srba, započeli 1759. godine izgradnju nove crkve Svetog velikomučenika Georgija. Prva liturgija u novoj crkvi služena je o vavedenju 1761. godine, kada je u oltaru postavljena mermerna časna trpeza.[1]


Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Prvopostavljeni krst sa Trga Sv. Đorđa, danas se nalazi u porti crkve.

Crkva je sagrađena kao jednobrodna građevina sa petostranom oltarskom apsidom i plitkim pravougaonim pevničkim prostorima, pod uticajem baroka, kombinovanjem neoklasicističkih i rokoko elemenata, što je posebno izraženo na dekoraciji zapadne fasade. U arhitektonsku kompoziciju masa nove crkve uspešno je uklopljen zvonik iz 1744. godine. Isti je nadvišen 1790. godine tornjem za čiju izgradnju je angažovan Franc Fridrih iz Sombora. Izrada slikane dekoracije ikonostasne pregrade je poverena 1771. godine Teodoru Kračunu, Jovanu Isajloviću i Lazaru Serdanoviću, dok su rezbarski radovi naručeni kod Arsenija Markovića. Unutrašnjost hrama je 1866. godine temeljno renovirana posle kojih je izrađen nov ikonostas. Autori rezbarskih radova su Josip Kestner iz Novog Sada i Karlo Ildinji iz Budimpešte, a ikone su rad Pavla Simića.

U crkvi je sahranjen veliki kapetan somborske graničarske milicije grof Jovan Janko Branković (oko 16751734). Kada je prilikom kanonske vizite somborskom protoprezviteratu u aprilu 1805. iznenada preminuo vladika bački Jovan Jovanović, sahranjen je takođe unutar Svetođurđevske crkve.

Konzervatorski radovi na slikarstvu izvedeni su 19591960. godine, a na arhitekturi 1966, 1980. i 1987. godine

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]