Stara Zagora

Koordinate: 42° 25′ 32″ S; 25° 38′ 04″ I / 42.425668° S; 25.634405° I / 42.425668; 25.634405
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stara Zagora
bug. Стара Загора
Panorama Stare Zagore
Zastava
Zastava
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastStarozagorska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2008.152.829
Geografske karakteristike
Koordinate42° 25′ 32″ S; 25° 38′ 04″ I / 42.425668° S; 25.634405° I / 42.425668; 25.634405
Aps. visina196 m
Stara Zagora na karti Bugarske
Stara Zagora
Stara Zagora
Stara Zagora na karti Bugarske

Stara Zagora je šesti po veličini grad u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Grad je i sedište istoimene Starozagorske oblasti.

Grad Stara Zagora je danas poznata kao grad sa veoma visokim platama spram proseka Bugarske, odmah iza prestonice Sofije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Stara Zagora se nalazi u središnjem delu Bugarske, na oko 230 km istočno od Sofije. Pored grada prolazi važan saobraćajni pravac SofijaBurgas. Oblast Stare Zagore predstavlja najseverniji deo istorijske pokrajine Trakija. Grad se smestio u južnom podnožju planinskog sistema Balkana na rečici Bedečkoj. Južno od grada pruža se dolina reke Marice.

Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna sa snažnim uticajem sredozemne, što se ogleda posebno u veoma žarkim i suvim letima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stara Zagora smatra se jednim od najstarijih naselja u Bugarskoj i južnoj Evropi. Prvobitno naselje osnovali su Tračani u 6. ili 5. veku p. n. e. pod imenom Beroe (što znači gvožđe). Područje oko grada bilo je rudarsko još od antičkih vremena, tako su pronađeni ostaci rudarskih naselja i rudnik bakra iz neolita.

U vreme Rima, grad je prozvan u Ulpia Augusta Traiana u čast cara Avgusta Trajana.

Tokom većeg dela srednjeg veka grad je bio u sastavu Bugarske pod nazivom Irinopolis po carici Irini. Godine 1371. grad je pao pod vlast Osmanlija.

1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države i zvanično dobio današnje ime 'Stara Zagora'. Od tada grad je potpuno promenio izgled i dobio crte 'evropskog grada', što se posebno ogledava u pravilnoj ortogonalnoj uličnoj mreži.

Jednu srpsku knjigu poručio je 1875. godine Stefan Stojanović stanovnik Stare Zagore.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1946.1956.1965.1975.1985.1992.2001.
37.22055.09488.621122.277150.803150.518143.420

Po procenama iz 2007. godine grad Stara Zagora ima oko 155-160.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari pravoslavne veroispovesti. Ostatak su Romi, Turci. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo. Oživljavanje privrede trebalo bi da zaustavi negativni demografski trend.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]