Ujedinjenje Njemačke 1871.

Njemačko carstvo od 1871. do 1918. godine. S obzirom da je njemački govori dio višenacionalnog Austrijskog carstva isključen, ova geografska konstrukcija predstavlja malonjemačko rješenje

Ujedinjenje Njemačke u politički i upravno ingerisanu nacionalnu državu zvanično je došlo 18. januara 1871. godine u Galeriji ogledala u Versajskom dvoracu u Francuskoj. Vladari njemačkih država, izuzev Austrije, okupili su se u Versaju kako bi pruskog kralja Vilhelma I proglasili njemačkim carem (kajzerom) nakon francuskog poraza u Francusko-pruskom ratu. Nezvanično, defakto prelazak većine njemačkog govornog stanovništva u federalnu organizaciju država razvijala se već neko vrijeme kroz zvanične i nezvanične saveze između vladara. Sopstveni interes različitih strana otežavao je postupak kroz skoro jedan vijek autokratskim eksperimenata, počevši od doba Napoleonovskih ratova, što je dovelo do raspada Svetog rimskog carstva njemačkog naroda 1806. godine, kao i naknadni porast njemačkog nacionalizma.

Ujedinjenje je bilo izloženo tenzijama zbog religijskih, lingvističkih, društvenih i kulturnih razlika među stanovnicima nove nacije, ukazujući na to da je 1871. godina predstavljala samo jedan trenutak u kontinuumu velikog procesa ujedinjenja. Car Svetog rimskog carstva je često nazivan „carem svih Nijemaca”. U carstvu, plemstvo je često nazivano „vladari Njemačke” ili „vladari Nijemaca” — zemlje koje su nekada nosile naziv Istočna Franačka bile su organizovane kao sitna kraljevstva još od vremena prije Karla Velikog (800. godina). Na planinskim predjelima velikog dijela teritorije, izolovani narodi su razvijali kulturne, obrazovne, lingvističke i religijske razlike u tako dugom vremenskom periodu. Do 19. vijeka, unapređenje saobraćaja i komunikacija dovelo je do sbližavanja ovih područja.

Sveto rimsko carstvo njemačkog naroda, koje je uključivalo više od 500 nezavisnih država, potpuno se raspalo kada je car Franc II abdicirao 6. avgusta 1806. tokom Rata treće koalicije. Uprkos pravnom, upravom i političkom poremećaju koje je nastalo raspadom Carstva, narodi iz njemačkih govornih oblasti starog Carstva imali su zajedničku lingvističku, kulturnu i pravnu tradiciju koja je dodatno poboljšana njihovim zajedničkim iskustvima u Francuskim revolucionarnim ratovima i Napoleonovskim ratovima. Evropski liberalizam dao je intelektualnu osnovu za ujedinjenje izazivajući dinastičke i apsolutističke modele društvene i političke organizacije; liberalna njemačke manifestacija naglašavala je značaj tradicije, obrazovanje i lingvističkog jedinstva naroda u geografskom području. Privredno, stvaranje pruskog Colverajna (trgovačkog saveza) 1818. godine i njegovo naknadno proširenje uključivanjem drugih njemačkih država Njemačke konfederacije, smanjilo je konkureciju između i unutar država. Sa pojavom različitih vidova saobraćaja olakšana su poslova i rekreativna putovanja, što je dovelo do kontakta i ponekad sukoba između govornika njemačkog jezika širom srednje Evrope.

Model diplomatskih sfera uticaja koja je nastao na Bečkom kongresu 1814—1815. godine nakon Napoleonovskih ratova povećao je austrijsku dominaciju u srednjoj Evropi. Pregovarači u Beču nisu u obzir uzimali nadolazeću snagu Pruske među njemačkim državama i zato nije predviđeno da će Pruska nastojati preuzme rukovodstvo nad njemačkim državama. Ovaj njemački dualizam dao je dva rješenja za problem ujedinjenja: malonjemačko rješenje, tj. Njemačka bez Austrije, i velikonjemačko rješenje, tj. Njemačka sa Austrijom u svom sastavu.

Istoričari vode rasprave o tome da li je glavni plan Ota fon Bizmarka — ministar-predsjednik Pruske — bio da proširi 1866. godine Sjevernonjemačku konfederaciju na ostale nezavisne njemačke države u jedinstveni subjekat ili da proširi moć Pruske. Ti su faktori, pored Bizmarskove Realpolitike, doveli do okupljanja savremenih subjekata kako bi se reorganizovale političke, privredne, vojne i diplomatske veze u 19. vijeku. Reakcije na danski i francuski nacionalizam obezbjedile su fokus na izražavanje njemačkog jedinstva. Vojni uspjesi — naročito pruski — u tri regionalna rata generisali su oduševljenje i ponos koji su političari iskoristili za promovisanje ujedinjenja. Ovim iskustvom ponovljena je uspomena na zajedničko dostignuće u Napoleonovskim ratovima, naročito u Ratu šeste koalicije 1813—1814. godine. Sa uspostavljanjem Njemačke bez Austrije, političko i upravno ujedinjenje 1871. godine je barem privremeno riješilo problem dualizma.

Političko i upravno ujedinjenje

Novonastalo Njemačko carstvo činilo je 25 država, od čega su tri bila hanzetski gradovi. Sprovedeno je malonjemačko rješenje koje nije uključivalo Austriju, umjesto velikonjemačkog rješenja koje je uključivalo i Austriju. Ujedinjenje različitih država u jednu naciju zahtjevalo je više od pojedinih vojnih pobjeda, koliko god da su one uticale na moral. Takođe je ono bilo premišljanje o političkom, društvenim i kulturnom stanju i izgradnji novih metafora o „nama” i „njima”. Ko su bili novi članovi ove nove nacije? Za šta su se zalagali? Kako su se organizovali?

Konstitutivne države

Iako je često okarakterisana kao federacija monarhija, Njemačko carstvo, strogo govoreći, bilo je sačinjeno od 26 država.

Države Prijestonica Kraljevstva Pruska Berlin Bavarska Minhen Saksonija Drezden Virtemberg Štutgart Velika vojvodstva Baden Karlsrue Hesen Darmštat Meklenburg-Šverin Šverin Meklenburg-Štrelic Nojštrelic Oldenburg Oldenburg Saksen-Vajmar-Ajzenah Vajmar Vojvodstva Anhalt Desau Braunšvajg Braunšvajg Saks-Altenburg Altenburg Saks-Koburg i Gota Koburg Saks-Majningen Majningen Kneževine Lipe Detmold Rojs-Gera (mlađa linija) Gera Rojs-Grajc (starija linija) Grajc Šaumburg-Lipe Bikeburg Švarcburg-Rudolštadt Rudolštadt Švarcburg-Zondersgauzen Zondersgauzen Valdek i Pirmont Arolzen Slobodni i hanzetski gradovi Bremen Hamburg Libek Carske zemlje Alzas-Lorena Strazbur

Politička struktura

Ustav Sjevernonjemačke konfederacije 1866. godine postao je Ustav Njemačkog carstva. Sa ovim ustavom nova Njemačka je stekla neke demokrtske odlike: naročito Rajhstag, koji je — nasuprot skupštinie Pruske — predstavljao građane na osnovu neposrednog i jednakog izbora biračkog tijela koga su činili svi muškarci stariji od 25 godina. Šta više, izbori su uglavnom bili bez podvala, izazivajući ponos u nacionalnoj skupštini. Međutim, zakonodavno tijeli je zahtjevalo saglasnost Bundesrata, federalnog savjeta zastupnika iz svih država, u kome je Pruska imala snažan uticaj; Pruska je mogla imenovati 17 od 58 zastupnika, od čega je samo 14 glasova bilo potrebno za veto. Pruska je tako vršila uticaj u oba tijela, a izvršnu vlast je imao pruski kralj kao Kajzer, koji je postavljao federalnog kancelara. Kancelar je isključivo odgovarao i u potpunosti služio Kajzeru. Zvanično, kancelar je djelovao kao kabinet sačinjen od jednog čovjeka i bio je odgovoran za vođenje svih državnih poslova; u praksi, državni sekretari (birokratski visoki zvaničnici zaduženi za oblasti kao što su finansije, rat, spoljni poslovi itd) djelovali su kao nezvanični portfeljski ministri. Sa izuzetkom od razdoblja 1872—1873. i 1892—1894, kancelar je istovremeno bio prvi ministar carskog dinastičkog hegemonskog kraljevstva, Pruske. Rajhstag je imao ovlašćenja da usvoji, izmjeni ili odbije rasprave, ali nije mogla pokrenuti usvajanje (ovlašćenje za pokretanje usvajanja zakona imao je kancelar). Druge države su zadržale vlastite vlade, ali su vojne snage manjih država pale pod prusku kontrolu. Vojne snage većih država (kao što su Bavarska i Saksonija) su zadržale neku autonomiju, ali su bile izložene značajnim reformama kako bi se koordinisale sa pruskim vojnim principima i stale pod kontrolu federalne vlade u vrijeme rata.

Istorijski argeument i društvena anatomija

Zonderveg hipoteza poteškoće Njemačke u 20. vijeku pripisuje slabim političkim, pravnim i privrednim osnovanma novoosnovanog carstva. Pruska zemljoposjednička elita, Junkeri, zadržala je znatan dio političke moći u novoj državi. Zonderveg hipoteza njihovoj snazi pripisuje odsustvo revolucionarnog napredka srednje klase, ili seljaka u kombinaciji sa gradskim radnicima, 1848. i ponovo 1871. godine. Nedavna istraživanja uloge velike buržoazije — koja uključuje bankare, trgovce, industrijalce i preduzetnike — u izgradnji nove države u velikoj mjeri pobija tvrdnje političke i privredne dominacije Junkera kao društvene skupine. Ova novija naučna istraživanja ističu značaj trgovačkih klasa Hanzetskih gradova i industrijskog rukovodstva (naročito važno u Rajni) u razvoju Njemačkog carstva.

Dodatne studije različitih skupina u Vilhelmovoj Njemačkoj su doprinjele novom pogledu na taj period. Iako su Junkeri, zapravo, nastavili da kontrolišu oficirski korpus, oni nisu dominirali društvenim, političkim i privredim pitanjima kao što to kaže Zonderveg hipoteza. Junkeri na istoku su imali protiv težu u buržujima na zapadu, kao i u sve većoj stručnoj klasi u vidu birokrata, učitelja, profesora, ljekara, advokata, naučnika itd.

Vidi još

• Ujedinjenje Nemačke 1990.
• Ujedinjenje Italije

Literatura

• Evans, Richard J. (2005). Death in Hamburg: Society and Politics in the Cholera Years (na jeziku: engleski). Penguin Books. ISBN 9780143036364. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
• Blackbourn, David (2002). History of Germany 1780-1918: The Long Nineteenth Century (na jeziku: engleski). Wiley. ISBN 9780631231967. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
• Blackbourn, David; Eley, Geoff (1985). The Peculiarities of German History: Bourgeois Society and Politics in Nineteenth-century Germany (na jeziku: engleski). Oxford University Press. ISBN 9780191694943. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
• Ogilvie, Sheilagh C. (1996). Germany: A New Social and Economic History Volume2 1630-1800 (na jeziku: engleski). Arnold. ISBN 9780340652169. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
• Blickle, Peter (2004). Heimat: A Critical Theory of the German Idea of Homeland (na jeziku: engleski). Camden House. ISBN 9781571133038. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
• Eley, Geoff (1991). Reshaping the German Right: Radical Nationalism and Political Change After Bismarck (na jeziku: engleski). University of Michigan Press. ISBN 978-0-472-08132-5. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
• Evans, Richard J. (2015). Society and Politics in Wilhelmine Germany (Routledge Revivals) (na jeziku: engleski). Routledge. ISBN 9781317553014. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
• Nipperdey, Thomas (1996). Germany from Napoleon to Bismarck 1800-1866 (na jeziku: engleski). Gill and Macmillan. ISBN 9780717117154. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
• Sperber, Jonathan (1984). Popular Catholicism in Nineteenth-century Germany (na jeziku: engleski). Princeton University Press. ISBN 9780691054322. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
• Berghahn, Volker (1982). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-34748-8. 
• Beringer, Jean (1997). A History of the Habsburg Empire 1700–1918. C. Simpson, Trans. New York: Longman. ISBN 978-0-582-09007-1. .
• Blackbourn, David (1994). Marpingen: apparitions of the Virgin Mary in Bismarckian Germany. New York: Knopf. ISBN 978-0-679-41843-6. 
• Blackbourn, David (1998). The long nineteenth century: a history of Germany, 1780–1918. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-507672-1. 
• Bridge, Roy; Roger Bullen, (2004). The Great Powers and the European States System 1814–1914 (2nd izd.). Longman. ISBN 978-0-582-78458-1. 
• Confino, Alon (1997). The Nation as a Local Metaphor: Württemberg, Imperial Germany, and National Memory, 1871–1918. Chapel Hill: University of North Carolina Press. ISBN 978-0-8078-4665-0. 
• Crankshaw, Edward (1981). Bismarck. New York: The Viking Press. ISBN 978-0-333-34038-7. 
• Dahrendorf, Ralf. Society and Democracy in Germany (1979)
• Dominick, Raymond, III. The Environmental Movement in Germany, Bloomington. The Environmental Movement in Germany: Prophets and Pioneers, 1871-1971. Indiana University. 1992. ISBN 978-0-253-31819-0. 
• Evans, Richard J. (1987). Rethinking German history: nineteenth-century Germany and the origins of the Third Reich. London: Routledge. ISBN 978-0-00-302090-8. 
• Flores, Richard R. (2002). Remembering the Alamo: memory, modernity, and the master symbol. Austin: University of Texas. ISBN 978-0-292-72540-9. 
• Friedrich, Karin, . Friedrich, Karin (2000). The Other Prussia: Royal Prussia, Poland and Liberty, 1569-1772. New York. ISBN 978-0-521-02775-5. 
• Grew, Raymond (1978). Crises of Political Development in Europe and the United States. Princeton: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-07598-3. 
• Hollyday, F. B. M. Bismarck.. New Jersey. Bismarck. Prentice Hall. 1970. ISBN 978-0-13-077362-3. 
• Holt, Alexander W. The History of Europe from 1862–1914: From the Accession of Bismarck to the Outbreak of the Great War. New York: MacMillan, 1917. OCLC 300969997
• Howard, Michael Eliot. The Franco-Prussian War: the German invasion of France, 1870–1871. New York, MacMillan. Howard, Michael (1961). The Franco-Prussian War: The German Invasion of France, 1870-1871. Psychology Press. ISBN 978-0-415-02787-8. 
• Hull, Isabel. Absolute Destruction: Military culture and the Practices of War in Imperial Germany.. Ithaca, New York. Absolute Destruction: Military Culture and the Practices of War in Imperial Germany. Syracuse University Press. 2005. ISBN 978-0-8014-7293-0. 
• Kann, Robert A. History of the Habsburg Empire: 1526–1918.. Los Angeles. A History of the Habsburg Empire, 1526-1918. University of California Press. 1974. ISBN 978-0-520-04206-3. 
• Kaplan, Marion (1991). The making of the Jewish middle class: women, family, and identity in Imperial Germany. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-509396-4. 
• Kocka, Jürgen; Mitchell, Allan (1993). Bourgeois society in nineteenth century Europe. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-85496-414-7. 
• Kocka, Jürgen; Mitchell, Allan. „German History before Hitler: The Debate about the German Sonderweg.”. Journal of Contemporary History. 23 (1).  (January 1988), p. 3–16.
• Kocka, Jürgen; Mitchell, Allan. „Comparison and Beyond.'”. History and Theory. 42 (1).  (February 2003), p. 39–44.
• Kocka, Jürgen; Mitchell, Allan. „Asymmetrical Historical Comparison: The Case of the German Sonderweg”. History and Theory. 38 (1).  (February 1999), p. 40–50.
• Kohn, Hans. German history; some new German views. Boston: Beacon, 1954. OCLC 987529
• Koshar, Rudy. Germany's Transient Pasts: Preservation and the National Memory in the Twentieth Century.. Chapel Hill. Koshar, Rudy (1998). Germany's Transient Pasts: Preservation and National Memory in the Twentieth Century. Univ of North Carolina Press. ISBN 978-0-8078-4701-5. 
• Krieger, Leonard. The German Idea of Freedom, Chicago. The German Idea of Freedom: History of a Political Tradition. University of Chicago Press. 1957. ISBN 978-1-59740-519-5. 
• Lee, Lloyd. The politics of Harmony: Civil Service, Liberalism, and Social Reform in Baden, 1800–1850. Cranbury, New Jersey, Associated University Presses. Lee, Loyd E. (1980). The Politics of Harmony: Civil Service, Liberalism, and Social Reform in Baden, 1800-1850. University of Delaware Press. ISBN 978-0-87413-143-7. 
• Llobera, Josep R. and Goldsmiths' College. "The role of historical memory in (ethno)nation-building." Goldsmiths Sociology Papers.. London, Goldsmiths College. Llobera, Josep R. (1996). The Role of Historical Memory in (Ethno)nation-building. Goldsmiths College. ISBN 978-0-902986-06-0. 
• Mann, Golo. The History of Germany Since 1789 (1968)
• Namier, L.B.. Avenues of History. New York, Macmillan, 1952. OCLC 422057575
• Schjerve, Rosita Rindler, Diglossia and Power: Language Policies and Practice in the nineteenth century Habsburg Empire.. Berlin, De Gruyter. Schjerve, Rosita Rindler (2003). Diglossia and Power: Language Policies and Practice in the 19th Century Habsburg Empire. Mouton de Gruyter. ISBN 978-3-11-017654-4. 
• Schulze, Hagen. (1991). The course of German nationalism: from Frederick the Great to Bismarck, 1763–1867. Cambridge & New York: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-37759-1. 
• Scott, H. M. The Birth of a Great Power System.. London & New York. The Birth of a Great Power System, 1740-1815. Longman. 2006. ISBN 978-0-582-21717-1. 
• Sheehan, James J. German history 1770–1866. Oxford History of Modern Europe. German History, 1770-1866. Oxford: Oxford University Press. 1989. ISBN 978-0-19-820432-9. 
• Sked, Alan (2001). Decline and Fall of the Habsburg Empire 1815–1918. London: Longman. ISBN 978-0-582-35666-5. 
• Sorkin, David, The transformation of German Jewry, 1780–1840, Studies in Jewish history. The Transformation of German Jewry, 1780-1840. New York: Wayne State University Press. 1987. ISBN 978-0-8143-2828-6. 
• Sperber, Jonathan. The European Revolutions, 1848–1851. New Approaches to European History. The European Revolutions, 1848-1851. Cambridge: Cambridge University Press. 1984. ISBN 978-0-521-54779-6. 
• Sperber, Jonathan (1993). Rhineland radicals: the democratic movement and the revolution of 1848–1849. Princeton: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-00866-0. 
• Stargardt, Nicholas (1994). The German idea of militarism: radical and socialist critics, 1866–1914. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-46692-9. 
• Steinberg, Jonathan. Bismarck: A Life (2011)
• Taylor, A. J. P., The Struggle for Mastery in Europe 1914–1918, Oxford, Clarendon. Taylor, Alan John Percivale (1954). The Struggle for Mastery in Europe, 1848-1918. Clarendon Press. ISBN 978-0-19-881270-8. 
• Taylor, A. J. P. (1988). Bismarck: The Man and the Statesman. Oxford: Clarendon. ISBN 978-0-394-70387-9. 
• Victoria and Albert Museum, Dept. of Prints and Drawings, and Susan Lambert. . Lambert, Susan (1971). The Franco-Prussian War and the Commune in Caricature, 1870-71: Catalogue of a Collection of Prints in the Possession of the Department of Prints and Drawings of the Victoria and Albert Museum. London. ISBN 978-0-901486-30-1. 
• Walker, Mack (1998). German home towns: community, state, and general estate, 1648–1871. Ithaca: Syracuse University Press. ISBN 978-0-8014-8508-4. 
• Wawro, Geoffrey (1996). The Austro-Prussian War. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-62951-5. 
• Wawro, Geoffrey] (2000). Warfare and Society in Europe, 1792–1914. Psychology Press. ISBN 978-0-415-21445-2. 
• Wehler, Hans Ulrich. The German Empire, 1871–1918 (1997)
• Zamoyski, Adam. Rites of Peace: The Fall of Napoleon and the Congress of Vienna.. New York. Rites of Peace: The Fall of Napoleon and the Congress of Vienna. HarperCollins. 2007. ISBN 978-0-06-077519-3. 
• Bazillion, Richard J. Modernizing Germany: Karl Biedermann's career in the kingdom of Saxony, 1835–1901. American university studies. Modernizing Germany: Karl Biedermann's Career in the Kingdom of Saxony, 1835-1901. Series IX, History. 84. New York: Peter Lang. 1990. ISBN 978-0-8204-1185-9. 
• Brose, Eric Dorn. German History, 1789–1871: From the Holy Roman Empire to the Bismarckian Reich. (1997) online edition Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. decembar 2010)
• Bucholz, Arden (1991). Moltke, Schlieffen, and Prussian war planning. New York: Berg Pub Ltd. ISBN 978-0-85496-653-0. 
• Bucholz, Arden (2001). Moltke and the German Wars, 1864-1871. New York: Macmillan Education UK. ISBN 978-0-333-68758-1. 
• Clark, Christopher (2006). Iron Kingdom: The Rise and Downfall of Prussia, 1600–1947. Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03196-8. .
• Clemente, Steven E. (1992). For King and Kaiser!: the making of the Prussian Army officer, 1860–1914. Contributions in military studies, no. 123. New York: Greenwood. ISBN 978-0-313-28004-7. 
• Cocks, Geoffrey and Konrad Hugo Jarausch (1990). German professions, 1800–1950. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-505596-2. 
• Droysen, J.G. Modern History Sourcebook: Documents of German Unification Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2014), 1848–1871. Accessed April 9, 2009.
• Dwyer, Philip G. (2001). Modern Prussian history, 1830–1947. Harlow, England, New York: Longman. ISBN 978-0-582-29270-3. 
• Friedrich, Otto. Blood and iron: from Bismarck to Hitler the von Moltke family's impact on German history. New York, Harper. . 1995. ISBN 978-0-06-016866-7. 
• Groh, John E. Nineteenth-century German Protestantism: the church as social model. Washington, D.C., University Press of America. . 1982. ISBN 978-0-8191-2078-6. 
• Henne, Helmut, and Georg Objartel. German student jargon in the eighteenth and nineteenth centuries. Berlin & NY, de Gruyter, 1983. OCLC 9193308
• Hughes, Michael. Nationalism and society: Germany, 1800–1945. London & New York, Edward Arnold. . 1988. ISBN 978-0-7131-6522-7. 
• Kollander, Patricia. Frederick III: Germany's liberal emperor, Contributions to the study of world history, no. 50. Westport, Conn., Greenwood. Kollander, Patricia (1995). Frederick III: Germany's Liberal Emperor. Bloomsbury Academic. ISBN 978-0-313-29483-9. 
• Koshar, Rudy. Germany's Transient Pasts: Preservation and the National Memory in the Twentieth Century.. Chapel Hill. Germany's Transient Pasts: Preservation and National Memory in the Twentieth Century. University of North Carolina Press. 1998. ISBN 978-0-8078-4701-5. 
• Lowenstein, Steven M. The Berlin Jewish community: enlightenment, family, and crisis, 1770–1830. Studies in Jewish history. . New York: Oxford University Press. 1994. ISBN 978-0-19-508326-2. 
• Lüdtke, Alf. Police and State in Prussia, 1815–1850. Cambridge, New York & Paris. Police and State in Prussia, 1815-1850. Cambridge University Press. 1989. ISBN 978-0-521-11187-4. 
• Ogilvie, Sheilagh, and Richard Overy. Germany: A New Social and Economic History Volume 3: Since 1800 (2004)
• Ohles, Frederik. Germany's rude awakening: censorship in the land of the Brothers Grimm. Kent, Ohio, Ohio State University Press. Ohles, Frederik (1992). Germany's Rude Awakening: Censorship in the Land of the Brothers Grimm. Kent State University Press. ISBN 978-0-87338-460-5. 
• Pflanze Otto, ed. The Unification of Germany, 1848–1871 (1979), essays by historians
• Schleunes, Karl A. (1989). Schooling and society: the politics of education in Prussia and Bavaria, 1750–1900. Oxford & New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-85496-267-9. 
• Showalter, Dennis E. The Wars of German Unification (2nd ed. 2015), 412pp by a leading military historian
• Showalter, Dennis E. Railroads and rifles: soldiers, technology, and the unification of Germany. Hamden, Connecticut. Railroads and Rifles: Soldiers, Technology, and the Unification of Germany. Hailer Publishing. 1975. ISBN 978-0-9798500-9-7. 
• Smith, Woodruff D. (1991). Politics and the sciences of culture in Germany, 1840–1920. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-506536-7. 
• Wawro, Geoffrey (2005). The Franco-Prussian War: The German Conquest of France. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-61743-7. 

Spoljašnje veze

• „Documents of German Unification, 1848-1871” [Dokumenti o njemačkom ujedinjenjeu, 1848—1871.]. www.fordham.edu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 14. 08. 2014. g. Pristupljeno 23. 8. 2018. 
• „Otto von Bismarck & The wars of German unification” [Oto fon Bizmark i Ratovi za njemačko ujedinjenje]. www.age-of-the-sage.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 23. 8. 2018.