Hronologija FNRJ i KPJ novembar 1947.
Appearance
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku novembra meseca 1947. godine.
3. novembar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu na Kolarčevom univerzitetu održana svečana akademija povodom 30. godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije, koju su organizovale Srpska akademija nauka, Univerzitet u Beogradu i studentska omladina. Svečanoj akademiji prisustvovao je predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito.[1]
6. novembar[uredi | uredi izvor]
- Centralni komitet KP Jugoslavije uputio drugo pismo Centralnom komitet KP Albanije, u kojem je prvi sekretar CK KP Albanije i predsednik Saveta ministara NR Albanije Enver Hodža optužen da menja politiku prema Jugoslaviji, nakon posete Sovjetskom Savezu, gde je boravio u julu iste godine. Pismo CK KPJ je podržala većina članova Politbiroa CK KP Albanije.[2][3]
16. novembar[uredi | uredi izvor]
- Predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito posetio Sarajevo, gde je prisustvovao svečanom puštanju u rad pruge „Šamac-Sarajevo“, duge 242 kilometra, u čijoj je izgradnji učestvovalo 211.381 omladinaca iz Jugoslavije i 5.842 omladinaca iz inostranstva. Pruga je građena od 1. aprila i predstavljala je najveći objekat planiran u prvoj godini Petogodišnjeg plana.[2][4][1]
- Na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine održani izbori za Narodnu skupštinu AP Vojvodine. Od ukupno 235 izabranih poslanika, njih 178 su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije, a među izabranim poslanicima bilo je pripadnika svih naroda i narodnosti Vojvodine — Srba, Mađara, Hrvata, Slovaka, Crnogoraca, Rumuna, Rusina i dr.[4]
23. novembar[uredi | uredi izvor]
- U Sarajevu, 23. i 24. novembra, održana Osnivačka skupština Saveza seljačkih radnih zadruga NR Bosne i Hercegovine, na kojoj su izabrani članovi Upravnog odbora i Kontrolnog odbora Saveza.[4]
- Na teritoriji Narodne Republike Slovenije, 23. i 30. novembra, održani izbori za Sreske narodne odbore.[5]
25. novembar[uredi | uredi izvor]
- U Narodnoj Republici Bugarskoj, od 25. do 28. novembra, boravila delegacija Vlade FNRJ, koju je predvodio predsednik Vlade Josip Broz Tito. Prilikom posete jugoslovensku delegaciju su primili privremeni predsednik NR Bugarske Vasil Kolarov i predsednik Ministarskog saveta NR Bugarske Georgi Dimitrov. U pratnji Dimitrova, jugoslovenska delegacije je posetila Sofiju, 25. novembra; Varnu, gde je 26. novembra potpisan i Ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći između FNR Jugoslavije i NR Bugarske i Plovdiv, 28. novembra gde je jugoslovenskoj delegaciji priređen veličanstven doček oko 150.000 ljudi. U razgovorima između jugoslovenskih i bugarskih zvaničnika govorilo se o nameri da se stvori carinska unija i koordinišu privredni planovi.[5][2][1]
29. novembar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu, povodom Dana Republike održana svečana sednica Narodne skupštine FNRJ, kojoj su prisustvovali svi poslanici Saveznog veća i Veća naroda, članovi Vlade FNRJ i strani diplomatski predstavnici. Na sednici je predsedniku Vlade FNRJ maršalu Josipu Brozu Titu svečano uručen Orden slobode, najviše jugoslovensko vojno odlikovanje, kojim ga je „za izvanredne uspehe u rukovođenju i komandovanju vojnim jedinicama tokom Narodnooslobodilačkog rata“ 28. novembra odlikovao Prezidijum Narodne skupštine FNRJ.[1]
- U Narodnom pozorištu u Beogradu premijerno izveden balet „Ohridska legenda“, čiji je autor kompozitor Stevan Hristić. Prvi čin ovog baleta, bio je odigran prvi put aprila 1933. u Narodnom pozorištu, ali je autor u međuvremenu dopisao još neke delove. Tokom vremena ovaj balet je postao najpoznatije i u svetu najizvođenije muzičko-scensko delo srpske i jugoslovenske kulture.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Hronologija Tito 1978, str. 117.
- ^ a b v g Istorija Srbije 2004.
- ^ „Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi — hronologija važnih događaja”. www.rastko.rs. n.d.
- ^ a b v Hronologija 3 1980, str. 54.
- ^ a b Hronologija 3 1980, str. 55.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084