Pređi na sadržaj

Hronologija FNRJ i KPJ novembar 1947.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine
Grb FNR Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku novembra meseca 1947. godine.


← oktobar  · Hronologija FNRJ i KPJ tokom 1947. godine  · decembar →


3. novembar[uredi | uredi izvor]

6. novembar[uredi | uredi izvor]

16. novembar[uredi | uredi izvor]

23. novembar[uredi | uredi izvor]

  • U Sarajevu, 23. i 24. novembra, održana Osnivačka skupština Saveza seljačkih radnih zadruga NR Bosne i Hercegovine, na kojoj su izabrani članovi Upravnog odbora i Kontrolnog odbora Saveza.[4]
  • Na teritoriji Narodne Republike Slovenije, 23. i 30. novembra, održani izbori za Sreske narodne odbore.[5]

25. novembar[uredi | uredi izvor]

  • U Narodnoj Republici Bugarskoj, od 25. do 28. novembra, boravila delegacija Vlade FNRJ, koju je predvodio predsednik Vlade Josip Broz Tito. Prilikom posete jugoslovensku delegaciju su primili privremeni predsednik NR Bugarske Vasil Kolarov i predsednik Ministarskog saveta NR Bugarske Georgi Dimitrov. U pratnji Dimitrova, jugoslovenska delegacije je posetila Sofiju, 25. novembra; Varnu, gde je 26. novembra potpisan i Ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći između FNR Jugoslavije i NR Bugarske i Plovdiv, 28. novembra gde je jugoslovenskoj delegaciji priređen veličanstven doček oko 150.000 ljudi. U razgovorima između jugoslovenskih i bugarskih zvaničnika govorilo se o nameri da se stvori carinska unija i koordinišu privredni planovi.[5][2][1]

29. novembar[uredi | uredi izvor]

  • U Beogradu, povodom Dana Republike održana svečana sednica Narodne skupštine FNRJ, kojoj su prisustvovali svi poslanici Saveznog veća i Veća naroda, članovi Vlade FNRJ i strani diplomatski predstavnici. Na sednici je predsedniku Vlade FNRJ maršalu Josipu Brozu Titu svečano uručen Orden slobode, najviše jugoslovensko vojno odlikovanje, kojim ga je „za izvanredne uspehe u rukovođenju i komandovanju vojnim jedinicama tokom Narodnooslobodilačkog rata“ 28. novembra odlikovao Prezidijum Narodne skupštine FNRJ.[1]
  • U Narodnom pozorištu u Beogradu premijerno izveden balet „Ohridska legenda“, čiji je autor kompozitor Stevan Hristić. Prvi čin ovog baleta, bio je odigran prvi put aprila 1933. u Narodnom pozorištu, ali je autor u međuvremenu dopisao još neke delove. Tokom vremena ovaj balet je postao najpoznatije i u svetu najizvođenije muzičko-scensko delo srpske i jugoslovenske kulture.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]