Pređi na sadržaj

Crkva brvnara u Brestovcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva brvnara u Brestovcu
Opšte informacije
MestoBrestovac
OpštinaNegotin
Država Srbija
Vreme nastanka1798.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Crkva brvnara u Brestovcu, naseljenom mestu na teritoriji opštine Negotin, pripada Eparhiji Timočkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Vreme gradnje[uredi | uredi izvor]

Crkva brvnara se nalazi u centru sela i posvećena je Vaznesenju Gospodnjem. Spada u grupu najstarijih crkava brvnara Timočke Krajine. Podignuta je 1798. godine što se može zaključiti na osnovu zapisa na samoj crkvi. Takođe i zapis na očuvanom nadgrobnom spomeniku u porti crkve na kojem je upisana 1794. godina doprinosi tačnosti pomenutog datovanja nastanka brvnare.

Arhitektura crkve[uredi | uredi izvor]

Po kazivanju meštana, crkva je najpre bila pokrivena slamom, da bi nakon 1833. godine crkva bila pokrivena ćeramidom. Svoje prvo zvono crkva dobija 1837. godine.

Crkva je jednobrodna i ima apsidu na istoku, male pevničke prostore na severnom i južnom zidu, kao i trem na zapadu. Pokrivena je krovom na dve vode, osim trema i oltarske apside koja ima zaseban krovni pokrivač inkorporiran u krovnu konstrukciju. Crkva ima dva portala na zapadnoj i severnoj strani. Građena je od masivnih greda, brvana. Unutrašnjost hrama podeljen je na pripratu, naos i oltar. Zidovi su bili oblepljeni blatom, a potom presvučeni krečnim malterom. Iznad priprate se nalazi ravna tavanica od greda, dok se iznad naosa i oltarskog dela vidi drvena konstrukcija krova. Pod je popločan i obnovljen u 20. veku. U fragmentima postoje ostaci najstarijih kamenih ploča, verovatno iz vremena osnivanja crkve, kojih najviše ima u tremu.[2]

Ikonostas[uredi | uredi izvor]

Ikonostas crkve potiče iz prve polovine 19. veka. S obzirom na gabarite enterijera crkve ikonostas je prilagođen i izrađen u vidu jednostavne jednozonske pregrade na kojoj je bilo mesta samo za prestoni red ikona i krst sa medaljonima iznad. Osim centralnih carskih dveri postoji i bočni ulaz u proskomidiju, zbog liturgijskih obreda. Taj ulaz nije zatvoren vratima.[3]

Naročito su vredne carske dveri, rad zografa sa početka 19. veka, koje svojim plemenitim koloritom nadmašuju skoro sve carske dveri iz ovog perioda u istočnoj Srbiji. Neke od ikona sa rumunskim natpisima, predstavljaju značajna ostvarenja nepoznatog rumunskog zografa. Sačuvana plaštenica sa predstavama jevanđelista na uglovima u elipsastim poljima i telom Hristovi“ prema podacima iz Muzeja u Negotinu predstavljaju rad Đure Jakšića.

Pored istorijskih i likovnih, ova crkva ima i arhitektonske vrednosti. Načinjena je od drveta sa osnovom u obliku krsta, manjih je dimenzija, prilično niska, mada nije ukopana u zemlju i predstavlja tipičan sakralni hrišćanski objekat iz vremena turskog ropstva. Crkva je popločana opekom a tavanica je u obliku svoda od šašovca. Na ulaznom delu nalazi se nadstrešnica sa četiri drvena stuba, a na severnom zidu manja vrata koja se više ne upotrebljavaju. Sa severne i južne strane nalaze se pevnice, pravougaone osnove, a na istočnoj strani je šestostrana apsida. Crkva je dosta dobro očuvana.

Riznica[uredi | uredi izvor]

U naosu crkve čuvaju se ikone Svetog Nikole, predstava proroka Ilije sa Svetim Dimitrijem, arhanđela Mihaila sa Svetim Dimitrijem, jevanđelista Mateja, Marka, Luke i Jovana, apostola Simona, Jakova, Tome, Pavla, Andreje, Vartolomeja, Petra i Filipa. U naosu je i ikona Vaznesenja Hristovog sa scenama iz Hristovog života, koja je veoma oštećena. Najveći broj knjiga koje se nalaze u knjižnom fondu crkve u Brestovcu štampane su u moskovskoj Sinodalnoj štampariji. U crkvi se čuva antimins episkopa timočkog Jevgenija iz decembra 1867.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Crkva brvnara”. Kultura. Arhivirano iz originala 22. 01. 2022. g. Pristupljeno 22. 1. 2022. 
  2. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Miloš Stanković, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Brestovcu”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 40—41. ISBN 978-86-87691-24-7. 
  3. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Miloš Stanković, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Brestovcu”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 41. ISBN 978-86-87691-24-7. 
  4. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Miloš Stanković, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Brestovcu”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 43. ISBN 978-86-87691-24-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]