Irod Antipa

Irod Antipa
Lični podaci
Datum rođenja	20. p. n. e.
Mesto smrti	Rimska Galija,
Porodica
Supružnik	1. Fazelis, ćerka Arete IV, cara Nabateja 2. Irodijada
Roditelji	Irod Veliki Maltaka

Irod Antipa ili Herod Antipa (grčki: Ἡρῴδης Ἀντίπατρος}}, Hērǭdēs Antipatros) (prije 20. p. n. e. - poslije 39. n. e.) bio je vladar Galileje i Pereje od 4. godine p. n. e. do 39. godine n. e. s titulom tetrarha („vladara četvrtine“), sin kralja Iroda Velikog i jedne od njegovih žena - Samarjanke Maltake.

Po zavještanju Iroda Velikog, poslije njegove smrti Judeja je bila razdijeljena između njegovih sinova Arhelaja, Filipa i Antipe. Pri tome je Arhelaj bio dužan da naslijedi carsku titulu, na koju je pretendovao i Antipa. Međutim, rimski car Avgust, koji je odobrio to imenovanje, „dodijelio je Arhelaju polovinu carstva sa titulom etnarha i obećao da će ga podići u carski čin, čim se pokaže da je toga dostojan. Drugu polovinu je podijelio na dvije tetrarhije, koje je dao ostaloj dvojici Irodovih sinova“[1][2]. Tako je Antipa dobio samo nižu titulu tetrarha.

Jovan Krstitelj okrivljuje Iroda Antipu (Mazolino da Panikale, 1435)

Vezu Iroda Antipe s Irodijadom, suprugom njegovog polubrata Filipa, javno je osudio Jovan Krstitelj, što je bio razlog utamničenja i kasnijeg pogubljenja Jovanovog. Prema Marku, Antipa je bio protiv Jovanovog pogubljenja, „znajući da je on pravedan i svet čovjek“ (Marko 6:20), i pristao je na to samo zato što je obećao Irodijadinoj ćerki Salomiji da će joj ispuniti bilo koju želju. Međutim, prema Mateju, Antipa je sam „htio da ga ubije, ali se bojao naroda, jer je bio poštovan kao prorok“ (Matej 14:5).

„Irod odijeva Isusa u bijele odežde“
(Dučo, Maesta)

Luka — jedini od jevanđelista, koji pominje susret Iroda Antipe sa Isusom: Kada je Isus bio zadržan, Pontije Pilat, „doznavši da je iz područja Irodiva, posla ga Irodu, koji i sam bijaše u Jerusalimu onih dana. A Irod, vidjevši Isusa, veoma se obradova: jer je odavno želio da ga vidi, pošto je mnogo slušao o njemu, i nadaše se da će vidjeti od njega neki znak. I postavljaše mu mnoga pitanja; ali mu on ništa ne odgovori. Stajahu pak prvosveštenici i književnici i žestoko ga optuživahu. A Irod ga ponizi sa svojim vojnicima i naruga mu se, obuče mu bijelu haljinu i posla ga natrag Pilatu“ (Lk. 23:7-12). Luka piše, da je taj slučaj doveo do poboljšanja prethodno neprijateljskih odnosa između Pilata i Iroda i da je zato Pilat moga da izjavi „… i ne nađoh na ovome čovjeku nijedne krivice od onih za koje ga vi optužujete; A ni Irod, jer vam ga natrag posla. I eto, nije učinio ništa što bi zasluživalo smrt. Da ga, dakle, kaznim i pustim“.

Irod Antipa je uspio da uspostavi prijateljske odnose sa carem Tiberijem i nazvao je u njegovu čast svoju novu prestonicu — Tiberijadu. Međutim, sledeći car, Kaligula, prednost je dao Irodu Agripi, Antipinom bratu. Kaligula je oslobodio Agripu iz tamnice, u kojoj je bio zatočen pošto je poželio Tiberiju skoru smrt, dodijelio mu carsku titulu i naznačio ga za vladara tetrarhije umloga Filipa (Josif Flavije, „Judejske starine“ XVIII, gl. 6-7). Ne mogavši to da istrpi, Irodijada je primorala Antipu da se, uprkos sopstvenom ubjeđenju, obrati Kaliguli sa molbom da njemu dodijeli carsku titulu. Međutim, kada se Antipa uputio caru, Agripa je poslao prijavu, optuživši Antipu da kuje zavjeru sa parćanskim carem Artabanom i da je saučesnik u zavjeri sa Sejanom. Konačno je 39. godine n. e. Irod Antipa poslan u izgnanstvo u Lugdunum Konvenarum u Galiji (savremeni Sen-Bertran-de-Komenž). Tetrarhija i imovina Antipina bili su predati Agripi. Irodijadi je bilo predloženo da ostane pod pokroviteljstvom brata (Agripe), no ona je odabrala da ode u izgnanstvo sa mužem.

Prema Flaviju, Irod je umro u izgnanstvu[3], dok Kasije Dion napominje da je bio ubijen.[4]

Spoljašnje veze

• Galilee under Antipas and Antipas entries in historical sourcebook by Mahlon H. Smith