Istorija poljoprivrede

Из Википедије, слободне енциклопедије
Иди на навигацију Иди на претрагу
Oranje koristeći rogatu stoku i jaram u drevnom Egiptu. Slika iz grobnice Senedjema, c. 1200 p. n. e.[1]

Poljoprivreda se prvi put razvila pre više od 10.000 godina i od vremena prvih kultura prošla kroz značajan razvoj.[2][3] Dokazi sugerišu kako se u Plodnom polumesecu na Bliskom istoku prvi put sejale i žele biljke koje su pre toga bile prikupljane u divljini.[4] Veruje se da su se slične tehnike nezavisno razvile i u severnoj i južnoj Kini, afričkom Sahelu, Novoj Gvineji te Amerikama.[5] Poljoprivredne tehnike kao navodnjavanje, plodored, đubrivo i pesticidi su se davno razvile, ali su tek u posljednja dva veka zabeležile značajan napredak. Haber-Bošova metoda za sintezu amonijum nitrata[6][7][8], omogućila je da se prinosi različitih poljoprivrednih kultura premaše dotadašnja ograničenja.

U 20. veku je poljoprivredu karakterisala povećana produktivnost, zamena ljudskog rada sa sintetičkim đubrivom i pesticidima, selektivan uzgoj i mehanizacija. Razvoj poljoprivrede u najnovijem dobu je, vezan uz politička pitanja kao što su zagađenje voda, biогорiva, genetski modifikovani organizmi, carinske tarife i poljoprivredne subvencije. U poslednje vreme se u razvijenim zemljama Zapada beleži se sve snažniji pokret za odbacivanje mehanizovane poljoprivrede te „povratak prirodi” u obliku organske poljoprivrede.

Prvi stočari[уреди]

Pastir u opakliji okrenutoj za kišovito vreme

Prvi stočari su pripitomljavali divlje životinje, držali ih u krdima i koristili za meso, mleko, kožu i vunu.[9][10] Za razliku od njih, nomadski stočari neprestano premeštaju svoje životinje u potrazi za novim pašnjacima.

Neolitska revolucija

Nakon mlađeg kamenog doba, oko 8000. p. n. e. u neolitu su ljudi u zapadnoj Aziji počeli uzgajati useve. Na taj način moglo se prehraniti znatno više ljudi nego lovom i skupljanjem plodova.

Navodnjavanje

Drevnim ratarima je za uzgoj useva bila potrebna voda. Reke i sistemi veštački kanala imali su presudnu ulogu u drevnim agrikulturnim civilizacijama Egipta, doline Inda i Kine.

Tri poljoprivredne revolucije[уреди]

  • Prva poljoprivredna revolucija: predstavlja početak obrade tla, s prvom obradom tla i počecima bilinogojstva počinje smišljeno unošenje „poremećaja” u prirodni sistem.
  • Druga poljoprivredna revolucija: predstavlja razdoblje korištenja lemešnog pluga i uvođenje plodoreda, smatra se do danas jedinim uravnoteženim razdobljem u razvitku svetske poljoprivrede.
  • Treća poljoprivedna revolucija (hemijska): temelji se na naučno proverenim zahvatima uzgoja bilja i stoke, koristi se velika količina različitih hemijskih sredstava; minimalno je sudelovanje ljudske radne snage.

Agrarna revolucija[уреди]

Od 1750. niz velikih promena najavio je eru moderne poljoprivrede. Ključne novine su bile uzgoj na veliko, intezivan uzgoj životinja i poboljšanje poljoprivrednih tehnika kao što je četverogodišnja izmena kulture, a sve su se najpre počele primenjivati u Britaniji.

Selektivan uzgoj[уреди]

Koza

Robert Bejkvel (1725.-1795.), peti vojvoda od Bedforda (1765.-1802.), te ostali britanski uzgajivači tokom agrarne revolucije na svojim su farmama i gazdinstvima primenjivali selektivan uzgoj da bi razvili veće i zdravije životinje, na primer goveda, koze, ovce i ćurke, s većim prinosom mesa i mleka. Kasniji su uzgajivači koristili taj isti sitem kod uzgoja životinja za određene namene. Na primer, bik Camargue uzgajao se samo za borbe.

Izmena kulture[уреди]

Tokom agrarne revolucije poljoprivednici su otkrili da ako na parceli iz godine u godinu izmenjuju kulture kao što su repa, detelina, ječam i pšenica, neće morati zemlju ostavljati na ugaru. Korenaste kulture, kao što je repa, obogaćuju tlo pa tako i kvalitet sledeće berbe.

Srednji vek[уреди]

Zemljoradnici u srednjevekovnoj Evropi delili su zemljište oko sela u tri polja. Svaka je porodica u svakom polju imala njivu od 12 hektara. Svi su se prdržavali istog trogodišnjeg ciklusa obrade zemlje: svake godine jedno je polje bilo na ugaru (odmaralo se) kako bi se obnovile hranjive materije u tlu, a na preostala dva uzgajao se ječam, zob, raž ili pšenicu.

Ograđeno tlo[уреди]

Od početka 16. veka engleski zemljoposednici počeli su da zajedničko zemljište ograđuju ogradama, rovovima ili živicama i da ga pretvaraju u privatno vlasništvo. Tako je kooperativna srednjevekovna obrada zemlje prerasla u sastav privatnog vlasništva, a zemljovlasnici su donosili sve odluke o tome što će uzgajati.

Čarls Turnip Taunšend[уреди]

Jedan od preteča agrarne revolucije, vikont Taunšend (1674.-1738.) napustio je sjajnu političku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularisao je četverogodišnju izmenu useva i među prvima je počeo da kao đubrivo koristiti smešu gline i krečnјаka. Unapredio je uzgoj repe, kao krmiva kojim se stoka hranila tokom zime i po tom je dobio nadimak „Turnip” (Repa).

Zelena revolucija[уреди]

Riža

Током 1960-ih dogodila se zelena revolucija. Izumljene su mnoge visokorodne vrste radi povećenja proizvodnje pšenice i riže, posebno u gusto naseljenim zemljama kao što su Indija i Kina. Kritičari su tvrdili da takav proces uništava okolinu zbog prekomerne upotrebe veštački đubriva i kocentrovanja na samo nekoliko vrsta. U novije vreme poljoprivednici ponovo otkrivaju tradicionalne metode uzgoja i korištenja organskih đubriva i pesticida.

Nove poljoprivredne mašine[уреди]

Mašine kao što je vršalica, koju je 1786. konstruirao škotski izumitelj Endru Mikl olakšali su ukupan rad i povećeli produktivnost. Vršalice, koje su odvajale zrno od slame, postale su delotvornije nakon 1850. kad su radnici na farmama priključili parne mašine, koji su ih pokretali.

Vidi još[уреди]

Reference[уреди]

  1. ^ „Archived copy”. Архивирано из оригинала на датум 26. 09. 2007. Приступљено 05. 06. 2007.  Ushabti of Sennedjem from The Fine Arts Museums of San Francisco
  2. ^ Hillman, G.C. (1996) "Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: Possible preludes to cereal cultivation". In D.R. Harris (ed.) The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia, UCL Books, London, pp. 159–203; Sato, Y. (2003) "Origin of rice cultivation in the Yangtze River basin". In Y. Yasuda (ed.) The Origins of Pottery and Agriculture, Roli Books, New Delhi, p. 196
  3. ^ Gerritsen, R. (2008). Australia and the Origins of Agriculture. Archaeopress. стр. 29—30. 
  4. ^ „The Development of Agriculture”. National Geographic. 2016. Архивирано из оригинала на датум 14. 04. 2016. Приступљено 15. 06. 2016. 
  5. ^ Larson, G.; Piperno, D.R.; Allaby, R.G.; Purugganan, M.D.; Andersson, L.; Arroyo-Kalin, M.; Barton, L.; Climer Vigueira, C.; Denham, T.; Dobney, K.; Doust, A.N.; Gepts, P.; Gilbert, M.T.P.; Gremillion, K.J.; Lucas, L.; Lukens, L.; Marshall, F.B.; Olsen, K.M.; Pires, J.C.; Richerson, P.J.; Rubio De Casas, R.; Sanjur, O.I.; Thomas, M.G.; Fuller, D.Q. (2014). „Current perspectives and the future of domestication studies”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 111 (17): 6139. Bibcode:2014PNAS..111.6139L. PMC 4035915Слободан приступ. PMID 24757054. doi:10.1073/pnas.1323964111. 
  6. ^ Enriching the Earth: Fritz Haber, Carl Bosch, and the Transformation of World Food Production by Vaclav Smil (2001). ISBN 978-0-262-19449-5.
  7. ^ Hager, Thomas (2008). The Alchemy of Air. Harmony Books, New York. ISBN 978-0-307-35178-4. 
  8. ^ Fertilizer Industry: Processes, Pollution Control and Energy Conservation by Marshall Sittig (1979) Noyes Data Corp., N.J. ISBN 978-0-8155-0734-5.
  9. ^ Larson, Greger; Dobney, Keith; Albarella, Umberto; Fang, Meiying; Matisoo-Smith, Elizabeth; Robins, Judith; Lowden, Stewart; Finlayson, Heather; Brand, Tina (11. 03. 2005). „Worldwide Phylogeography of Wild Boar Reveals Multiple Centers of Pig Domestication”. Science. 307 (5715): 1618—1621. Bibcode:2005Sci...307.1618L. PMID 15761152. doi:10.1126/science.1106927. 
  10. ^ Larson, Greger; Albarella, Umberto; Dobney, Keith; Rowley-Conwy, Peter; Schibler, Jörg; Tresset, Anne; Vigne, Jean-Denis; Edwards, Ceiridwen J.; Schlumbaum, Angela (25. 09. 2007). „Ancient DNA, pig domestication, and the spread of the Neolithic into Europe”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 104 (39): 15276—15281. Bibcode:2007PNAS..10415276L. PMID 17855556. doi:10.1073/pnas.0703411104. 

Literatura[уреди]

Pregledi[уреди]

  • Civitello, Linda. Cuisine and Culture: A History of Food and People (Wiley, 2011) excerpt
  • Federico, Giovanni. Feeding the World: An Economic History of Agriculture 1800–2000 (Princeton UP, 2005) highly quantitative
  • Grew, Raymond. Food in Global History (1999)
  • Heiser, Charles B. Seed to Civilization: The Story of Food (W.H. Freeman, 1990)
  • Herr, Richard, ed. Themes in Rural History of the Western World (Iowa State UP, 1993)
  • Mazoyer, Marcel, and Laurence Roudart. A History of World Agriculture: From the Neolithic Age to the Current Crisis (Monthly Review Press, 2006) Marxist perspective
  • Prentice, E. Parmalee. Hunger and history: the influence of hunger on human history (Harper, 1939)
  • Tauger, Mark. Agriculture in World History (Routledge, 2008)

Premoderna poljoprireda[уреди]

  • Bakels, C.C. The Western European Loess Belt: Agrarian History, 5300 BC – AD 1000 (Springer, 2009)
  • Barker, Graeme, and Candice Goucher, eds. The Cambridge World History: Volume 2, A World with Agriculture, 12000 BCE–500 CE. (Cambridge UP, 2015)
  • Bowman, Alan K. and Rogan, Eugene, eds. Agriculture in Egypt: From Pharaonic to Modern Times (Oxford UP, 1999)
  • Cohen, M.N. The Food Crisis in Prehistory: Overpopulation and the Origins of Agriculture (Yale UP, 1977)
  • Crummey, Donald and Stewart, C.C., eds. Modes of Production in Africa: The Precolonial Era (Sagem 1981)
  • Diamond, Jared. Guns, Germs, and Steel (W.W. Norton, 1997)
  • Duncan-Jones, Richard. Economy of the Roman Empire (Cambridge UP, 1982)
  • Habib, Irfan. Agrarian System of Mughal India (Oxford UP, 3rd ed. 2013)
  • Harris, D.R., ed. The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia, (Routledge, 1996)
  • Isager, Signe and Jens Erik Skydsgaard. Ancient Greek Agriculture: An Introduction (Routledge, 1995)
  • Lee, Mabel Ping-hua. The economic history of china: with special reference to agriculture (Columbia University, 1921)
  • Murray, Jacqueline. The First European Agriculture (Edinburgh UP, 1970)
  • Oka, H-I. Origin of Cultivated Rice (Elsevier, 2012)
  • Price, T.D. and A. Gebauer, eds. Last Hunters – First Farmers: New Perspectives on the Prehistoric Transition to Agriculture (1995)
  • Srivastava, Vinod Chandra, ed. History of Agriculture in India (5 vols., 2014). From 2000 BC to present.
  • Stevens, C.E. "Agriculture and Rural Life in the Later Roman Empire" in Cambridge Economic History of Europe, Vol. I, The Agrarian Life of the Middle Ages (Cambridge UP, 1971)
  • Teall, John L. (1959). „The grain supply of the Byzantine Empire, 330–1025”. Dumbarton Oaks Papers. 13: 87—139. JSTOR 1291130. 
  • Yasuda, Y., ed. The Origins of Pottery and Agriculture (SAB, 2003)

Moderna poljoprireda[уреди]

  • Collingham, E.M. The Taste of War: World War Two and the Battle for Food (Penguin, 2012)
  • Kerridge, Erik. "The Agricultural Revolution Reconsidered." Agricultural History ( 1969) 43:4, 463–475. in JSTOR, in Britain, 1750–1850
  • Ludden, David, ed. New Cambridge History of India: An Agrarian History of South Asia (Cambridge, 1999).
  • McNeill, William H. (1999). „How the Potato Changed the World's History”. Social Research. 66 (1): 67—83. JSTOR 40971302. 
  • Mintz, Sidney. Sweetness and Power: The Place of Sugar in Modern History (Penguin, 1986)
  • Reader, John. Propitious Esculent: The Potato in World History (Heinemann, 2008) a standard scholarly history
  • Salaman, Redcliffe N. The History and Social Influence of the Potato, (Cambridge, 2010)

Evropa[уреди]

  • Ambrosoli, Mauro. The Wild and the Sown: Botany and Agriculture in Western Europe, 1350–1850 (Cambridge UP, 1997)
  • Brassley, Paul, Yves Segers, and Leen Van Molle, eds. War, Agriculture, and Food: Rural Europe from the 1930s to the 1950s (Routledge, 2012)
  • Brown, Jonathan. Agriculture in England: A Survey of Farming, 1870–1947 (Manchester UP, 1987)
  • Clark, Gregory (2007). „The long march of history: Farm wages, population, and economic growth, England 1209–1869” (PDF). Economic History Review. 60 (1): 97—135. doi:10.1111/j.1468-0289.2006.00358.x. 
  • Dovring, Folke, ed. Land and labor in Europe in the twentieth century: a comparative survey of recent agrarian history (Springer, 1965)
  • Gras, Norman. A history of agriculture in Europe and America (Crofts, 1925)
  • Harvey, Nigel. The Industrial Archaeology of Farming in England and Wales (HarperCollins, 1980)
  • Hoffman, Philip T. Growth in a Traditional Society: The French Countryside, 1450–1815 (Princeton UP, 1996)
  • Hoyle, Richard W., ed. The Farmer in England, 1650–1980 (Routledge, 2013) online review
  • Kussmaul, Ann. A General View of the Rural Economy of England, 1538–1840 (Cambridge University Press, 1990)
  • Langdon, John. Horses, Oxen and Technological Innovation: The Use of Draught Animals in English Farming from 1066 to 1500 (Cambridge UP, 1986)
  • McNeill, William H. (1948). „The Introduction of the Potato into Ireland”. Journal of Modern History. 21: 218—221. JSTOR 1876068. doi:10.1086/237272. 
  • Moon, David. The Plough that Broke the Steppes: Agriculture and Environment on Russia's Grasslands, 1700–1914 (Oxford UP, 2014)
  • Slicher van Bath, B.H. The agrarian history of Western Europe, AD 500–1850 (Edward Arnold, reprint, 1963)
  • Thirsk, Joan, et al. The Agrarian History of England and Wales (Cambridge University Press, 8 vols., 1978)
  • Williamson, Tom. Transformation of Rural England: Farming and the Landscape 1700–1870 (Liverpool UP, 2002)
  • Zweiniger-Bargielowska, Ina, Rachel Duffett, and Alain Drouard, eds. Food and war in twentieth century Europe (Ashgate, 2011)

Severna Amerika[уреди]

  • Cochrane, Willard W. The Development of American Agriculture: A Historical Analysis (University of Minnesota P, 1993)
  • Fite, Gilbert C. (1983). „American Farmers: The New Minority”. Annals of Iowa. 46 (7): 553—555. 
  • Gras, Norman. A history of agriculture in Europe and America, (F.S. Crofts, 1925)
  • Gray, L.C. History of agriculture in the southern United States to 1860 (P. Smith, 1933) Volume I online; Volume 2
  • Hart, John Fraser. The Changing Scale of American Agriculture. (University of Virginia Press, 2004)
  • Hurt, R. Douglas. American Agriculture: A Brief History (Purdue UP, 2002)
  • Mundlak, Yair (2005). „Economic Growth: Lessons from Two Centuries of American Agriculture”. Journal of Economic Literature. 43 (4): 989—1024. doi:10.1257/002205105775362005. 
  • O'Sullivan, Robin. American Organic: A Cultural History of Farming, Gardening, Shopping, and Eating (University Press of Kansas, 2015)
  • Rasmussen, Wayne D., ed. Readings in the history of American agriculture (University of Illinois Press, 1960)
  • Robert, Joseph C. The story of tobacco in America (University of North Carolina Press, 1949)
  • Russell, Howard. A Long Deep Furrow: Three Centuries of Farming In New England (UP of New England, 1981)
  • Russell, Peter A. How Agriculture Made Canada: Farming in the Nineteenth Century (McGill-Queen's UP, 2012)
  • Schafer, Joseph. The social history of American agriculture (Da Capo, 1970 [1936])
  • Schlebecker John T. Whereby we thrive: A history of American farming, 1607–1972 (Iowa State UP, 1972)
  • Weeden, William Babcock. Economic and Social History of New England, 1620–1789 (Houghton, Mifflin, 1891)

Spoljašnje veze[уреди]