Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1900.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Atletska takmičenja na drugim Olimpijskim igrama 1900 održana su u Parizu. Takmičenje se odvijalo u Bulonjskoj šumi u Parizu. Učestvovalo je 117 takmičara iz 15 zemalja, od kojih je 11 osvajalo medalje. I na ovim igrama žene nisu učestvovale u atletskim takmičenjima. Zanimljivo je da su učestvovale i ekipe sastavljene od takmičara iz više zemalja, tzv. mešovite ekipe. Najviše uspeha imali su atletičari SAD koji su osvojili ukupno 39 medalja, od toga 16 zlatnih, 13 srebrnih i 10 bronzanih.

Takmičenja su održana 14, 15, 16, 19 i 22. jula 1900. Dan početka takmičenja je bila subota 14. juli koji Francuzi slave kao praznik pada Bastilje. Mnogi američki sportisti su protestovali, jer su finalna takmičenja nekih disciplina od subote održana u nedelju i neki od njih su iz verskih razloga odbili da se u nedelju takmiče u finalu. Organizatori su doneli odluku da se u konačni plasman za medalje računaju i rezultati Amerikanaca koji su bojkotovali nedelju i kojima bi bilo dozvoljeno da se sami takmiče u ponedeljak, ali je ta odluka kasnije ukinuta. Tim takmičarima su iako nisu učestvovali u finalu priznati rezultati iz kvalifikacija.

Atletska takmičenja su pored ove 23 discipline održana u više disciplina koje su koristile hendikep sistem takmičenja (davanje prednosti prilikom trčanja, skokova i bacanja), kao i onih u kojima su učestvovali profesionalni takmičari. Ova takmičenja Međunarodni olimpijski komitet (MOK) i olimpijski istoričari ne priznaju u olimpijske rezultate.

Alvin Krenzlajn je na Igrama u Parizu postao prvi atletičar koji je na jednim Olimpijskim igrama osvojio četiri zlatne medalje, u trkama na 60 metara, 110 i 200 metara sa preponama i skoku udalj.


Takmičenja po danima[uredi | uredi izvor]

14. juli[uredi | uredi izvor]

  • U disciplinama trka na 100 metara i 110 metara prepone održane su kvalifikacije i finala. Atletičari Sjedinjenih Američkih Država osvojili su 5 medalja. Nedostajala je samo bronzana na 100 metara koju je osvojio Stenli Rouli iz Australije. Frenk Džarvis je pobedio na 100 metara, sa Alvin Krenzlajn na 110 metara prepone.
  • Održane su polufinalne trke na 400 i 800 metara. U prvom polufinalu Sjedinjene Države su osvojile 5 mesta za finale, a šesti takmičar je bio iz Danske. u drugoj disciplini na 800 metara plasman je bio više uravnotežen, sa 3 Amerikanca i po jednim takmičarom iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Mađarske.
  • U polufinalu trke 400 metara prepone eliminisan je samo jedan takmičar, a ostala četiri su se plasirala u finale.
  • Branilac zlatnih medalja osvojenih na prvim Igrama 1896. u bacanju diska i kugle Robert Garet nije uspeo da zabeleži rezultat u bacanju diska, ali se plasirao u finale bacanja kugle. Za finale u bacanju diska, plasiralo se 5 takmičara iz 5 različitih nacija.
  • Malo iznenađenje priredili su Alvin Krenzlajn i Majer Prinstajn koji su zauzeli prva dva mesta u kvalifikacijama u skoku udalj. Ostala tri mesta zauzeli su treći Amerikanac, Francuz i predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva.

15. juli[uredi | uredi izvor]

  • Održano je finale u 10 disciplina. U disciplini trčanja na 60 metara održano je i polufinale i finale. Atletičari Sjedinjenih Američkih Države su pobedili u 7 disciplina, a po jednu pobedu ostvarili su takmičari Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Mađarske.
  • Krenzlajn je pobedio dve discipline trci na 60 metara i skoku udalj. Proglašenje pobednika u disciplini skoka udalj ušlo je u istoriju olimpizma zbog incidenta drugoplasiranog Majera Prinstajna koji je napao svog rivala Krenzlajna i udario ga šakom u glavu. Naime posle kvalifikacija u skoku udalj pošto su osvojili prva dva mesta njih dvojica su se dogovorili da ne nastupe u finalu, zato što je bilo zakazano za nedelju. Međutim Krenzlajn je, prekršio dogovor, izašao na atletsku stazu i za jedan centimetar nadmašio Prinstajnov rezultat iz kvalifikacija i osvojio zlatnu medalju.
  • Danska je osvojila svoju prvu atletsku medalju, bronzu sa 400 metara. Čarls Benet pobedom na na 1500 metara je osvojio prvu zlatnu medalju u atletici za Ujedinjeno Kraljevstvo. Kanađanin Džordž Orton u debiju svoje nacije na Letnjim olimpijskim igrama osvojio zlato i bronzu. Bohemija takođe debitant osvojila je srebrnu medalju u bacanju diska. Mađarska je takođe osvojila svoju prvu zlatnu medalju u bacanju diska, dodajući bronzu u skoku uvis.
  • Trka sa preprekama je doživela svoj debi na programu igara i jednoj od njenih verzija na 2.500 metara pobedio je Džordž Orton.

16. juli[uredi | uredi izvor]

19. juli[uredi | uredi izvor]

22. juli[uredi | uredi izvor]

  • održane su preostale dve discipline: polufinale i finale trke na 200 metara i finale ekipne trke na 5.000 metara [1]
  • Pričard je osvojio drugu srebrnu medalju na 200 metara, a Rouli bronzu u istoj disciplini. Pobedio je Džon Tuksburi, čime je ukupno osvojio 5 medalja, uključujući i 2 zlatne medalje.
  • Ekipnu trku na 5.000 metara je osvojio britanski tim, pojačan Roulijem iz Australije. Rouli je jedini sportista koji je osvojio više zlatnih medalja za drugu državu na istim igrama nego za onu koju je predstavljao. Rouli nije završio trku, jer je bio sprinter, i priznato u je poslednje mesto, ali je zbog odličnog plasmana ostalih iz ekipe osvojili su zlato. Medalja je pripisana Mešovitom timu.

Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]

Osvajači medalja[uredi | uredi izvor]

Disciplina Rezultat Rezultat Rezultat
60 m
detalji
Alvin Krenzlajn
Sjedinjene Američke Države SAD
7,0
OR
Džon Tuksberi
Sjedinjene Američke Države SAD
7,1 Stenli Rouli
Ujedinjeno Kraljevstvo Australija
7,2
100 m
detalji
Frenk Džarvis
Sjedinjene Američke Države SAD
11,0 Džon Tuksberi
Sjedinjene Američke Države SAD
11,1 Stenli Rouli
Ujedinjeno Kraljevstvo Australija
11,2
200 m
detalji
Džon Tuksberi
Sjedinjene Američke Države SAD
22,2
OR
Norman Pričard
Indija Indija
22,8 Stenli Rouli
Ujedinjeno Kraljevstvo Australija
22,9
400 m
detalji
Maksi Long
Sjedinjene Američke Države SAD
49,4
OR
Vilijam Holand
Sjedinjene Američke Države SAD
49,67 Ernst Šulc
 Danska
53,0
800 m
detalji
Alfred Tajso
 Ujedinjeno Kraljevstvo
2:01.2 Džon Krejgan
Sjedinjene Američke Države SAD
2:01.8 Dejvid Hol
Sjedinjene Američke Države SAD
2:03.0
1.500 m
detalji
Čarls Benet
 Ujedinjeno Kraljevstvo
4:06.2
SR
Anri Delož
 Francuska
4:07.0 Džon Brej
Sjedinjene Američke Države SAD
4:10.2
Maraton
(40,26 km
detalji
Mišel Teato  Luksemburg[2]
 Francuska
2:59.45 Emil Šampion
 Francuska
3:04.17 Ernst Fast
Švedska Švedska
3:37.14
110 m prepone
detalji
Alvin Krenzlajn
Sjedinjene Američke Države SAD
15,4
SR
Džon Maklin
Sjedinjene Američke Države SAD
15,6 Frederik Moloni
Sjedinjene Američke Države SAD
15,6
200 m prepone
detalji
Alvin Krenzlajn
Sjedinjene Američke Države SAD
25,4
OR
Norman Pričard
Indija Indija
25,9 Džon Tuksberi
Sjedinjene Američke Države SAD
26,0
110 m prepone
detalji
Džon Tuksberi
Sjedinjene Američke Države SAD
57,6
OR
Anri Tozen
 Francuska
58,3 Džordž Orton
Kanada Kanada
58,8
2.500 m prepreke
detalji
Džordž Orton
Kanada Kanada
7:34,4
OR
Sidni Robinson
 Ujedinjeno Kraljevstvo
7:38,0 Žak Šastanije
 Francuska
7,42,0
4.000 m prepreke
detalji
Džon Rimer
 Ujedinjeno Kraljevstvo
12,58,4
OR
Čarls Benet
 Ujedinjeno Kraljevstvo
12:58,6 Sidni Robinson
 Ujedinjeno Kraljevstvo
12:58,8
5000 m ekipno
Detalji
Mešoviti timovi Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija
Čarls Benet 15:20,0
Džon Rimer Australija 15:25,5
Sidni Robinson
Alfred Tajso
10° Stenli Rouli
1+2+6+7+10=
26
 Francuska
Anri Delož15:32,0
Gaston Rageno 15:32,4
Žak Šastanije 15:32,8
Andre Kastane
Alber Šampudri
3+4+5+8+9=
29
Skok udalj
Detalji
Alvin Krenzlajn
Sjedinjene Američke Države SAD
7,185
OR
Majer Prinstajn
Sjedinjene Američke Države SAD
7,185 Patrik Lihi
 Ujedinjeno Kraljevstvo
6,95
Troskok
Detalji
Majer Prinstajn
Sjedinjene Američke Države SAD
14,47
OR
Džejms Konoli
Sjedinjene Američke Države SAD
13,97 Luis Šeldon
Sjedinjene Američke Države SAD
13,64
Skok uvis
Detalji
Irving Bakster
Sjedinjene Američke Države SAD
1,90
OR
Patrik Lihi
 Ujedinjeno Kraljevstvo
1,78 Lajoš Genci
Mađarska Mađarska
1,75
Skok motkom
Detalji
Irving Bakster
Sjedinjene Američke Države SAD
3,30
=OR
Meredit Kolket
Sjedinjene Američke Države SAD
3,25 Karl Albert Andersen
 Norveška
3,20
Skok udalj bez zaleta
Detalji
Rej Juri
Sjedinjene Američke Države SAD
3,21
OR
Irving Bakster
Sjedinjene Američke Države SAD
3,135 Emil Toršbef
 Francuska
3,03
Troskok bez zaleta
Detalji
Rej Juri
Sjedinjene Američke Države SAD
10,58
OR
Irving Bakster
Sjedinjene Američke Države SAD
9,95 Robert Garet
Sjedinjene Američke Države SAD
9,50
Skok uvis bez zaleta
Detalji
Rej Juri
Sjedinjene Američke Države SAD
1,655
OR
Irving Bakster
Sjedinjene Američke Države SAD
1,525 Luis Šeldon
Sjedinjene Američke Države SAD
1,500
Bacanje kugle
Detalji
Ričard Šeldon
Sjedinjene Američke Države SAD
14,10
OR
Džosaja Makraken
Sjedinjene Američke Države SAD
12,85 Robert Garet
Sjedinjene Američke Države SAD
12,35
Bacanje diska
Detalji
Rudolf Bauer
Mađarska Mađarska
36,04
OR
František Janda-Suk
Kraljevina Bohemija Bohemija
35,04 Ričard Šeldon
Sjedinjene Američke Države SAD
34,10
Bacanje kladiva
Detalji
Džon Flanagan
Sjedinjene Američke Države SAD
51,01
OR
Trakstun Her
Sjedinjene Američke Države SAD
46,26 Džosaja Makraken
Sjedinjene Američke Države SAD
43,58

Bilans medalja[uredi | uredi izvor]

Na igrama u Parizu nisu bile predviđene medalje u obliku kakvom se danas dodeljuju (zlato, srebro, bronza). Međunarodni olimpijski komitet je retroaktivno dodelio medalje da bi se izjednačio standard medalja koji je tek kasnije usvojen.

Zemlja
1 Sjedinjene Američke Države SAD 16 13 10 39
2  Ujedinjeno Kraljevstvo 3 3 2 8
3  Francuska 1 4 2 7
4 Kanada Kanada 1 0 1 2
Mađarska Mađarska 1 0 1 2
6 Mešoviti timovi 1 0 0 1
7 Indija Indija 0 2 0 2
8 Kraljevina Bohemija Bohemija 0 1 0 1
9 Ujedinjeno Kraljevstvo Australija 0 0 3 3
10  Danska 0 0 1 1
Norveška Norveška 0 0 1 1
Švedska Švedska 0 0 1 1
Ukupno (12) 23 24 22 69

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Prema nekim izvorima ova trka se ne vodi u zvaničnom programu Igara nego u posebnom zajedno sa hendikep trkama. Enciklopedija fizičke kulture, JLZ Zagreb 1977.
  2. ^ MOK je medalju pripisao Francuskoj, uprkos kasnijeg otkrića da je Teato po nacionalnosti Luksemburžanin

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]