Lemki
Лемкы | |
---|---|
Ukupna populacija | |
oko 70000 | |
Regioni sa značajnom populacijom | |
Ukrajina | 672[1] |
Poljska | 11000[2] |
Slovačka | 55469[3] |
Religija | |
pravoslavlje, grko-katolička, katolička[4] | |
Srodne etničke grupe | |
Huculi , Bojki , Dolinjani |
Lemki (rusinski/lemkovski: Лемкы, ukrajinski: Лемки, poljski: Łemkowie) su etnička podgrupa Rusina na Karpatima, a oblast u kojoj žive je poznata kao Lemkivščina ili Lemkovina. Pripadaju istočnim Slovenima. Većinom žive u Slovačkoj, ali i u Poljskoj i Ukrajini. Ukupna populacija je oko 70.000 ljudi.
Religija[uredi | uredi izvor]
Prvobitno Lemki su bili, u najvećoj meri, pravoslavne vere. Raskolom crkve 1054. počela je i latinizacija, naročito od strane Poljaka. Posledica toga je su mnogi Lemki prešlo u grko-katoličku veru, što je posledica Unijatske crkve. To je, po nastojanju Vatikana, (u 17. veku) sprovodila Poljska nad pravoslavnim stanovništom Kijevske Rusije. Danas neki Lemki pripadaju Ukrajinskoj grko-katoličkoj crkvi u Ukrajini. Unijati u Slovačkoj su deo Slovačke grko-katoličke crkve. Uprkos tome većina pripada Pravoslavnoj crkvi, zahvaljujući, između ostalog, delovanju pravoslavnog sveštenika Maksima Sandoviča, u Prvom svetskom ratu ubijenog od strane Austrougarske. Kasnije je kanonozovan od strane Poljske pravoslavne crkve (1990-ih).
Crkve Lemka su veoma netipične i lesene.
Poznati Lemki[uredi | uredi izvor]
- Endi Vorhol, američki slikar
- Andrej Savka, revolucionar iz 1651
- Igor Herbut, muzičar
- Bogdan Igor Antonič, pesnik
- Tomas Bel, američki pisac
- Ivan Krasovski, istoričar, etnograf
- Aleksandar Duhnovič, pisac
- Vladimir Kubijovjič, geograf
- Niđifor, slikar
- Petro Tročanovski, pesnik
- Anrej Kaj, pronalazač digitalnog voltmetra (1953)
- Maksim Sandovič, pravoslavni sveštenik, danas svetomučenik kod Lemka
- Grigorij Tročanovski, lingvista
- Đejm Vorhol, vajar
- Kristina Solovij, folklorna pevačica
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vseukraїnsьkiй perepis naselennя 2001 | Rezulьtati | Nacіonalьniй sklad naselennя, movnі oznaki, gromadяnstvo | Čiselьnіstь osіb okremih etnograf...
- ^ http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/Przynaleznosc_narodowo-etniczna_w_2011_NSP.pdf
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 06. 07. 2013. g. Pristupljeno 02. 05. 2017.
- ^ Manji deo je katoličke vere