Targu Žiju
Targu Žiju Târgu Jiu | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rumunija |
Okrug | Gorž |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2021. | 73.545 [1] |
— gustina | 708,46 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 02′ 03″ S; 23° 16′ 29″ I / 45.034167° S; 23.274722° I |
Površina | 103,81 km2 |
Poštanski broj | 210101–210260 |
Veb-sajt | |
www.targujiu.ro |
Targu Žiju (rum. Târgu Jiu) je grad i sedište okruga Gorž u Rumuniji. Nalazi se na reci Žiju u istorijskoj pokrajini Vlaška u jugozapadnom delu zemlje. Prema poslednjem popisu iz 2021. u gradu je živelo 73.545 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Targu Žiju se nalazi u zapadnom delu istorijske pokrajine Vlaške poznatom kao Oltenija. Sedište je okruga Gorž čiji je i najveći grad.
Nalazi se na namorskoj visini od 195 do 212 m, u depresiji Targu Žiju—Kampu Mare iz koje se na severu izdižu planinski masivi Parang i Valkan, a na jugu brdski venci. Smešten u dolini srednjeg toka reke Žiju i reka Amaradija Pijetroasa kao leve i Šušice kao desne pritoke Žija. Radi boljeg korišćenja hidrografskih resursa Žija, formirana se dva veštačka jezera na ovoj reci. Zbog svog geografskog položaja, Targu Žiju karakteriše topoklima sa mediteranskim uticajem.
Razvoju grada je pogodovao njegov položaj na raskrsnici važnih puteva za Krajovu, Ramniku Valču, Drobeta-Turnu Severin i Petrošani, kao i izgradnjom železničke pruge Filijaši—Targu Žiju. Posebno je značajan jer se dolinom reke pruža glavni pravac koji povezuje Olteniju sa Transilvanijom preko jednog od najvažnijih prevoja na Karpatima.[2]
Grad Targu Žiju pored samog gradskog naselja, obuhvata i naselja Barsešti, Dragoeni, Jezureni, Polata, Preažba Mare, Romanešti, Slobozija i Ursaci i sveukupno zauzima površinu od 103,81 km².[2][3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Toponim Žiju, po kom je grad i dobio naziv, prvi put se spominje 23. novembra 1406. u nalogu vojvode Mirče Starijeg upućenog Tismani, dok se pod današnjim imenom, Targu Žiju, prvi put pojavljuje u nalogu vojvode Dana II potpisanog 24. marta 1426. u Arđešu. Kao mesto sa statusom grada prvi put zabeležen je u povelji 22. juna 1597. koji je izdao knez Mihailo Hrabri u Trgovištu, a kao sedište županije (okruga) 25. avgusta 1654. godine u dokumentu koji izdaje Matej Basarab. Tokom istorije Targu Žiju je bio mesto brojnih ratnih sukoba kao što je bitka Matej Age i Leona Tomše 1631. godine ili godine 1716. kada su snage Nikolaja Mavrokordata poražene od boraca goržanskih bojara Barba Brailoja, Petra Obedeanua i Staika Benđeskua kada je olakšano austrijsko osvajanje Oltenije (1719—1739). U Goržu je otpočeo Vlaški ustanak čiji je predvodnik bio Tudor Vladimiresku, a Tudorove revolucionalne ideje su kasnije preuzeli goržanin George Mageru i Kristijan Tel koji su bili vođe revolucije iz 1848. godine. Goržani iz Targu Žija su se naročito isticali u oružarskim delima u bitkama kod Vidina i Orjahova u ratu za nezavisnost Rumunije (1877—1878). Stanovništvo Targu Žija je 14. oktobra 1916. godine kod mosta preko reke Žiju, predvođeno komandantom Joanom Popilijanom, branilo je grad od nemačke invazije. Ova bitka je značajna i kao prva bitka u kojoj je učestvovala Ekaterina Teodoroju, heroina koja se žrtvovala za odbranu otadžbine u Prvom svetskom ratu.
Dana 17. februara 1968. godine, Targu Žiju je postao sedište okruga Gorž koji je formiran od naselja okruga Mehedinci i Dolž.[4]
Od mesta je 14 kilometara udaljen pravoslavni manastir Višina, koji je verovatno podigao srpski kaluđer Sveti Nikodim Tismanski, krajem 14. veka.[5]
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Targu Žiju je poznat kao rodni grad modernističkog vajara Konstantina Brankušija koji je u ovom gradu proveo i detinjstvo. U znak zahvalnosti, Brankuši je gradu poklonio tzv. „Ulicu heroja“, aleju sa sopstvenim skulturama.
Demografija[uredi | uredi izvor]
1948. | 1956. | 1966. | 1977. | 1992. | 2002. | 2011. | 2021. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
17.698 | 19.618 | 30.805 | 63.506 | 98.238 | 96.641[6] | 82.504 | 73.545 |
Prema popisu iz 2021. na teritoriji grada Targu Žiju živelo je 73.545 stanovnika, od kojih u samom naselju Targu Žiju živi 67.751 stanovnika, a ostatak u drugim naseljima grada. U odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 82.504 stanovnika, zabeležen je pad u broju stanovnika od 10,86% tj. 8.959 stanovnika. Većinsko stanovništvo čine Rumuni sa 82,62%, dok od manjina jedino se izdvajaju Romi sa 2,97%.
Naselja[uredi | uredi izvor]
Grad Targu Žiju se sastoji iz 9 naselja, Barsešti, Dragoeni, Jezureni, Polata, Preažba Mare, Romanešti, Slobozija, Targu Žiju i Ursaci. Od svih naselja najveće je Targu Žiju gde živi 92% stanovništva grada.
Naziv | Rumunski naziv | Stanovništvo | |
---|---|---|---|
2011.[8] | 2021.[1] | ||
Barsešti | Bârsești | 696 | 639 |
Dragoeni | Drăgoieni | 830 | 828 |
Jezureni | Iezureni | 809 | 831 |
Polata | Polata | 207 | 207 |
Preažba Mare | Preajba Mare | 641 | 998 |
Romanešti | Romanești | 548 | 544 |
Slobozija | Slobozia | 930 | 1.211 |
Targu Žiju | Târgu Jiu | 77.376 | 67.751 |
Ursaci | Ursați | 467 | 536 |
Grad Targu Žiju | Municipiul Târgu Jiu | 82.504 | 73.545 |
Pobratimljeni gradovi[uredi | uredi izvor]
Pobratimljeni gradovi sa Targu Žijuom su:[9]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „RPL 2021: Populația rezidentă pe sexe, pe județe, municipii, orașe, comune și sate”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ a b „Aşezare geografică”. chitaccatalina.weebly.com (na jeziku: rumunski). Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „Volumul datelor imobilelor gestionate la nivel de UAT: Septembrie 2018”. data.gov.ro. ANCPI. 17. 12. 2018. Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „Istorie - Scurtă prezentare”. chitaccatalina.weebly.com (na jeziku: rumunski). Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „Mânăstiri şi biserici construite de Sfântul Nicodim de la Tismana în Ţara Românească”. tismana.ro (na jeziku: rumunski). Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „Population at the 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 and 2002 censuses by municipalities and towns” (PDF). insse.ro. Pristupljeno 11. 02. 2024.
- ^ „RPL 2021: Populaţia rezidentă după etnie, pe județe, municipii, orașe și comune”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „RPL 2011: Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 26. 01. 2024.
- ^ „Localități înfrațite”. targujiu.ro. Pristupljeno 26. 01. 2024.