Jasfenjsaru

Koordinate: 47° 20′ 31″ S; 19° 25′ 48″ I / 47.3419° S; 19.43010° I / 47.3419; 19.43010
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jasfenjsaru
mađ. Jászfényszaru
Pogled iz vazduha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika severna ravnica
ŽupanijaJas-Nađkun-Solnok
SrezJasberenj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2019.6.168[1]
 — gustina73,61 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 20′ 31″ S; 19° 25′ 48″ I / 47.3419° S; 19.43010° I / 47.3419; 19.43010
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina76,16 km2
Jasfenjsaru na karti Mađarske
Jasfenjsaru
Jasfenjsaru
Jasfenjsaru na karti Mađarske
Poštanski broj5126
Pozivni broj(+36) 57
Veb-sajt
http://www.jaszfenyszaru.hu/

Jasfenjsaru (mađ. Jászfényszaru) je grad u Mađarskoj. Jasfenjsaru je grad u okviru županije Jas-Nađkun-Solnok.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Jasfenjsaru se nalazi na severozapadnoj ivici Jasšaga, graniči se sa županijama Pešta i Heveš, na levoj obali Zađve jedva 2 kilometra iznad ušća reka Zađva i Galga.

Neposredna susedna naselja: Čan u okrugu Heveš na severoistoku, Jasago na istoku, Pustamonoštor na jugoistoku, poslednja dva pripadaju županiji Jas-Nađkun-Solnok, Sentlerinckata na jugu, Toalmaš na jugozapadu, Toalmaš i Žambok na zapadu, sve četiri peštanske županije, a sa severozapada iz pravca Heveša Boldog i Hatvan.

Jasfenjsaru s nalazi 11 kilometara jugoistočno od Hatvana i 17 kilometara severozapadno od Jasberenja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kroz naselje prolazi trasa Čerskog jarka, koji su izgradili Sarmati između 324. i 337. godine, koji povezuje Dunav sa Tisom.

Arheolozi iz Muzeja Jasa su 2018. godine u granici grada iskopali grobove iz vremena odolaska Mađara na ove prostore. U grobnicama su pronađena dva tela: posmrtni ostaci odraslog čoveka i deteta. Pored čoveka je bila zakopana sablja, drškom nadole, što je neobično za tadašnje pogrebne običaje. Prva sabljasta grobnica u Jasšagu, o kojoj je pripremljena detaljna dokumentacija. Pored njegove desne karlične kosti pronađen je sedmi tibijalni sfinkter Karpatskog basena, koji je bio napravljen od bronze. (Do danas su pronađene ukupno tri gvozdene i tri bronzane tarzalne kopče.) Pored deteta zakopani su gvozdeni nož, drška sa kružnim tačkastim ukrasom, tobolac i vrhovi strela, ali ovo nije sačuvano.[2]

U njegovim peščanim, travnatim delovima (plaža Kozma, Čontalom, jezero Šoš), iskopavanjima su na površinu izneti nalazi iz avarskog i osvajačkog perioda (perioda dolaska Mađara na ove prostore). Selo Kozma se verovatno nalazilo na mestu današnjeg Jasfenjsaru (kao takvo se pominje u dokumentu iz 1067. godine), što se može povezati sa Damjanom Sent Kozmom iz 1499. godine. Pod ovim imenom, na današnjem brdu Kozma, stajala je crkva iz doba Arpadovića, čije je temelje 1996. godine iskopao arheolog Laslo Šelmeci.

Od 1. januara 1993. godine naselje ponovo dobija status grada.

Od 1990. godine, tada još uvek veliko selo ugostilo je kompaniju za proizvodnju televizora Samsung sa sedištem u Južnoj Koreji, koja je posle prerasla u najveću evropsku fabriku kompanije Samsung, pružajući mogućnost stalnog zaposlenja hiljadama ljudi. Deset milioniti televizor u Jasfenjsaru napravljen je 2004. godine. Značaj fabrike je dodatno uvećan kada je 2007. godine upravni odbor najavio da ovde žele da prošire svoju proizvodnu jedinicu. Nova zgrada je izgrađena krajem iste godine, otvarajući nova radna mesta u gradu.

Što se tiče infrastrukture, kanalizacioni sistem naselja je u potpunosti razvijen do kraja 2008. godine, a 2010. godine asfaltirano je 84% njegovog oko 40 km dugog putnog sistema. Prema planovima, kolovozna baza preostalih ulica biće završena do kraja godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011, 90,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 7,8% kao CRomi, 0,2% kao Nemci i 0,6% kao Rumuni (9% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 64,8%, reformisani 1,8%, luterani 0,2%, grkokatolici 0,2%, nekonfesionalni 11,9% (19,9% se nije izjasnilo).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 2019. januar 27. (Pristupljeno: 25. januar 2023.)
  2. ^ „Honfoglalás kori sírok kerültek elő Jászfényszaru határában”. index.hu. Pristupljeno 2018-06-25. 
  3. ^ Jászfényszaru Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]