Abadsalok

Koordinate: 47° 16′ 59″ S; 20° 21′ 20″ I / 47.2830° S; 20.3556° I / 47.2830; 20.3556
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Abadsalok
mađ. Abádszalók
Ime naselja pisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika severna ravnica
ŽupanijaJas-Nađkun-Solnok
SrezKunheđeš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.4.279[1]
 — gustina32 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 16′ 59″ S; 20° 21′ 20″ I / 47.2830° S; 20.3556° I / 47.2830; 20.3556
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina132,23 km2
Abadsalok na karti Mađarske
Abadsalok
Abadsalok
Abadsalok na karti Mađarske
Poštanski broj5241
Pozivni broj(+36) 59
Veb-sajt
http://www.abadszalok.hu/

Abadsalok (mađ. Abádszalók) je grad u Mađarskoj. Abadsalok je grad u okviru županije Jas-Nađkun-Solnok.

Osnovan je 1895. godine spajanjem Tisabada i Tisazaloka, koji se nalaze u okrugu Jas-Nađkun-Solnok.[2][3] Danas je važan grad u turističkom regionu jezera Tisa i, posle Tisafireda, jedan od najrazvijenijih turističkih centara Tisa.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u severozapadnom delu Nađkunšaga, između Solnoka i Tisafireda – mada znatno bliže ovom poslednjem – na levoj obali srednjeg dela Tise, pored jezera Tise.

Susedna naselja: Tisaderž sa severoistoka, Tisasentimre i Tomajmonoštor sa istoka, Kunmadaraš sa jugoistoka, Kunheđeš sa juga, Tisabura sa zapada i Kiškere i Tisanana sa severozapada. (Poslednja dva leže na drugoj obali Tise). Sa severa, najbliže naselje je Šarud [takođe na drugoj obali Tise], ali se njihove administrativne oblasti ne dodiruju, iz tog pravca se graniči sa nenaseljenim rubnim delovima sela Ujlerinc Abadsalok.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naselje Abadsalok je nastalo 1896. godine spajanjem Tisabada i Tisasaloka. Hroničar Anonimus pominje Abad kao značajno tisko naselje kao vlasništvo pečenskog vođe Tonuzabe, a ime Salok je turskog porekla, nastalo od ličnog i porodičnog imena Zaluh (Salok) iz vremena osvajanja. Od 1271. godine ime sela se često pojavljuje u svedočanstvima. Bilo je neprekidno naseljeno mesto do 1697. godine, nakon čega je uništeno i opustelo, jer se 1703. godine ne pominje kao selo. Zna se da je život na selu ponovo počeo 1717. godine. Poljoprivreda je uvek bila glavni faktor u životu seljana, jer geografski i ekonomski faktori nisu pogodovali razvoju industrije. Laslo Orči je 1740. godine naselio 44 nemačke industrijske porodice u Saloku. Objašnjava se da tamo i danas žive njihovi potomci, a mnogi od njih nastavljaju nekadašnju profesiju svojih očeva. Tkanje prostirki i pletenje korpi imalo je veliku tradiciju, sirovine za ove delatnosti davao je sliv reke Tise. Uz pomoć Čipkehaza u Halašu, mnoge seljanke su naučile da prave čipku, a mnoge od njih i dalje se bave pravljenjem čipke.

Izgradnja hidroelektrane Kiškere, predate u rad 16. maja 1973. godine, a kasnije i formiranje jezera Tisa značajno su promenili život i mogućnosti naselja. 14 kvadratnih kilometara poplavne ravnice jezera od 127 kvadratnih kilometara, ispresecane ostrvima i stvorene branom, nalazi se u blizini Abadsaloka. Naselje je sada popularno mesto za turiste koji vole vodene sportove, otvorene su plaže i održavani muzički programi. Kulturni, likovni i sportski programi serije manifestacija „Abadsaloki samer“ već dugi niz godina pružaju gostima i stanovnicima sadržajno slobodno vreme. Više od 40 preduzeća, restorana, bifea, ugostiteljskih objekata, kampova, pansiona, pristaništa za čamce služe za turizam. Motorizovana oprema za sportove na vodi takođe se može koristiti u određenom području u zalivu Atila u Abadsaloku.

Godine 2005. Abadsalok je dobio titulu grada.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 85% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 4,1% kao Romi, a 1,1% kao Nemci (14,8% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 27,9%, reformatori 26,1%, grkokatolici 0,2%, nedenominacioni 23,5% (21,7% se nije izjasnilo).[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]