Baškirski jezik
baškirski | |
---|---|
башҡортса | |
Izgovor | [baʂ.ˌqʊ̞rt.tɪ̞.ˈlɪ̞] |
Govori se u | Rusija Uzbekistan Kazahstan Kirgistan Tadžikistan Turkmenistan Ukrajina |
Region | istočna Evropa, centralna Azija |
Broj govornika | 1,5 miliona[1] (nedostaje datum) |
baškirska ćirilica | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | Baškortostan ( Rusija) |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | ba |
ISO 639-2 | bak |
ISO 639-3 | bak |
Rasprostranjenost baškirskog jezika na teritoriji Ruske Imperije 1897. |
Baškirski jezik (bašk. башҡорт теле, slušaj (pomoć·info)) je turkijski jezik kojim se služe Baškiri. Zajedno sa ruskim, zvanični je jezik u Baškortostanu, autonomnoj republici.
Dijalekti[uredi | uredi izvor]
Savremeni baškirski jezik poseduje tri dijalekta: severozapadni, istočni (kuvakanski) i južni (jurmatinski).
Pismo[uredi | uredi izvor]
Baškirska književnost je do 1923. godine stvarana na najpre čagatajskom, a potom i turki jeziku. Oba jezika su se pisala arapskim pismom. 1923. počinje stvaranje baškirskog književnog jezika, koji se koristi arapskim pismom do 1930. kada ga zamenjuje latinica. U zimu 1938. godine, latinicu zamenjuje modifikovana ruska ćirilica: na 33 zajednička dodato je 9 novih slova. Baškirska ćirilica je fonetsko pismo.
А а | Б б | В в | Г г | Ғ ғ | Д д | Ҙ ҙ | Е е |
Ё ё | Ж ж | З з | И и | Й й | К к | Ҡ ҡ | Л л |
М м | Н н | Ң ң | О о | Ө ө | П п | Р р | С с |
Ҫ ҫ | Т т | У у | Ү ү | Ф ф | Х х | Һ һ | Ц ц |
Ч ч | Ш ш | Щ щ | Ъ ъ | Ы ы | Ь ь | Э э | Ә ә |
Ю ю | Я я |
Izgovor[uredi | uredi izvor]
Većem delu slova baškirske ćirilice odgovaraju isti glasovi kao i u srpskom jeziku, sa razlikom u izgovoru grafeme v – u srpskom se izgovara /ʋ/, a u baškirskom /w/ ili /v/ u pozajmljenicama. Izgovor grafema o se takođe razlikuje: u srpskom se izgovara /o/, a u baškirskom /ụ/. Baškirski jezik ima 13 glasova (i odgovarajućih slova) koji ne postoje u savremenom srpskom jeziku:
Slova: | Ғ | Ҙ | Ҡ | Ң | Ө | Ҫ | Ү | Һ | Щ | Ъ | Ы | Ь | Ә |
MFA: | ɣ | ð | q | ŋ | ỵ | θ | y | h | ɕ | ʔ | ɯ | ʲ | æ |