Baškirski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
baškirski
башҡортса
Izgovor[baʂ.ˌqʊ̞rt.tɪ̞.ˈlɪ̞]
Govori se u Rusija
 Uzbekistan
 Kazahstan
 Kirgistan
 Tadžikistan
 Turkmenistan
 Ukrajina
Regionistočna Evropa, centralna Azija
Broj govornika
1,5 miliona[1] (nedostaje datum)
baškirska ćirilica
Zvanični status
Službeni jezik u
 Baškortostan ( Rusija)
Jezički kodovi
ISO 639-1ba
ISO 639-2bak
ISO 639-3bak
  Rasprostranjenost baškirskog jezika na teritoriji Ruske Imperije 1897.

Baškirski jezik (bašk. башҡорт теле, O ovoj zvučnoj datoteci slušaj ) je turkijski jezik kojim se služe Baškiri. Zajedno sa ruskim, zvanični je jezik u Baškortostanu, autonomnoj republici.

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

Savremeni baškirski jezik poseduje tri dijalekta: severozapadni, istočni (kuvakanski) i južni (jurmatinski).

Pismo[uredi | uredi izvor]

Staro turkijsko pismo ili orhonsko pismo (Baškirske rune, upotrebljavane u pre-islamskom periodu)

Baškirska književnost je do 1923. godine stvarana na najpre čagatajskom, a potom i turki jeziku. Oba jezika su se pisala arapskim pismom. 1923. počinje stvaranje baškirskog književnog jezika, koji se koristi arapskim pismom do 1930. kada ga zamenjuje latinica. U zimu 1938. godine, latinicu zamenjuje modifikovana ruska ćirilica: na 33 zajednička dodato je 9 novih slova. Baškirska ćirilica je fonetsko pismo.

А а Б б В в Г г Ғ ғ Д д Ҙ ҙ Е е
Ё ё Ж ж З з И и Й й К к Ҡ ҡ Л л
М м Н н Ң ң О о Ө ө П п Р р С с
Ҫ ҫ Т т У у Ү ү Ф ф Х х Һ һ Ц ц
Ч ч Ш ш Щ щ Ъ ъ Ы ы Ь ь Э э Ә ә
Ю ю Я я

Izgovor[uredi | uredi izvor]

Većem delu slova baškirske ćirilice odgovaraju isti glasovi kao i u srpskom jeziku, sa razlikom u izgovoru grafeme v – u srpskom se izgovara /ʋ/, a u baškirskom /w/ ili /v/ u pozajmljenicama. Izgovor grafema o se takođe razlikuje: u srpskom se izgovara /o/, a u baškirskom /ụ/. Baškirski jezik ima 13 glasova (i odgovarajućih slova) koji ne postoje u savremenom srpskom jeziku:

Slova: Ғ Ҙ Ҡ Ң Ө Ҫ Ү Һ Щ Ъ Ы Ь Ә
MFA: ɣ ð q ŋ θ y h ɕ ʔ ɯ ʲ æ

Izvori[uredi | uredi izvor]