Pređi na sadržaj

Berzovija (Karaš-Severin)

Koordinate: 45° 25′ 33″ N 21° 37′ 41″ E / 45.42583° S; 21.62806° I / 45.42583; 21.62806
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Berzovija
rum. Berzovia
Naselje
RO
RO
Berzovija
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 45° 25′ 33″ N 21° 37′ 41″ E / 45.42583° S; 21.62806° I / 45.42583; 21.62806
Zemlja Rumunija
OkrugKaraš-Severin
OpštinaBerzovija
Nadmorska visina137 m (449 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno4.165
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod684972

Berzovija (rum. Berzovia) naselje je u Rumuniji u okrugu Karaš-Severin u opštini Berzovija.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 137 m.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Po "Rumunskoj enciklopediji" to je arheološki vredno naselje iz rimsko-dačkog doba. Godine 102. rimski car Trajan je osvajao veliku dačku tvrđavu koja se tu nalazila. Od tvrđave "Bersobis", nastao je rimski logor sa istim imenom. Tu je bila stacionirana 4. legija Flavija-Feliksa, u najvećem naselju tog vremena. Arheološka iskopavanja su 1792. godine dovela do otkrića bojnih rimskih građevina, spomenika i predmeta.

Mesto kao naselje se prvi put pominje 1690. godine. Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Židovin" pripada Karašovskom okrugu, Vršačkog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[4]

Srbska plemićka porodica Šević je tokom 19. veka gospodarila spahilukom Židovar. Mihail Šević "ot Židovar"[5] je 1845. godine bio pretplatnik jedne srpske knjige u Temišvaru.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 4165 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
3.429 82,4%
Mađari
  
178 4,3%
Romi
  
361 8,7%
Ukrajinci
  
7 0,2%
Nemci
  
84 2,0%
Srbi
  
3 0,1%
Slovaci
  
97 2,3%
drugi
  
3 0,1%

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Hronologija broja stanovnika[6]
Godina19921993199419951996199719981999200020012002200320042005200620072008200920102011201220132014201520162017
Stanovništvo40324010404840154038404740134037401440554051407440964109408740774069406340654070404740394014395039423909

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  5. ^ Timotej Ilić: "Prijatelj serbske mladeži", Segedin 1845.
  6. ^ National Institute of Statistics. „Statistical Data and Metadata Databases”. Bucharest, Romania. Pristupljeno 22. 12. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]