Brestovac (Bor)

Koordinate: 44° 02′ 14″ S; 22° 04′ 35″ I / 44.037333° S; 22.0765° I / 44.037333; 22.0765
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brestovac
Panorama Brestovca
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
GradBor
Stanovništvo
 — 2022.Pad 2.594
 — gustina37,54 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 02′ 14″ S; 22° 04′ 35″ I / 44.037333° S; 22.0765° I / 44.037333; 22.0765
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina292 m
Površina69,108 km2
Brestovac na karti Srbije
Brestovac
Brestovac
Brestovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19229
Pozivni broj030
Registarska oznakaBO

Brestovac je naselje grada Bora u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2.594 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 2.690 stanovnika).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prema predanjima, Brestovac je dobio naziv po stablima brestova koji su rasli u dolini Brestovačkog potoka. Pod najvećim brestom narod se okupljao radi verskih obreda pa kada su polazili ka tom drvetu govorili su "Idemo kod brestova". Od naziva Brestova nastao je Brestovac.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Brestovac se nalazi duž obale Brestovačke reke, a na 5 km od sela na istoj reci nalazi se Brestovačka Banja. Centar sela se deli na selo leva strana i selo leva strana u odnosu na Brestovačku reku, dok je ostali deo sela organizovan u "kotune", "rejone" ili "zaseoke": Tilva Njagra, Ogašu Bugarin, Koliba, Ogašu Brestovculuj, Ogašu Potok (Ogašu Ženi), Trnjane, Dumbrava, Banjsko Polje, Koza, Kraku Kržan, Kučajna, Murej i Čoka Mošuluj.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Konak kneza Miloša u Brestovačkoj Banji

Prvi zapis o selu datira iz 1586. godine kada se Brestovac spominje kao selo Vidinskog sandžaka pod nazivom Brestova.[2]

Prema tradiciji najveći broj stanovnika poreklom je iz borskog dela timočke doline, ali se pretpostavlja da su prvi doseljenici iz Almaša u Rumuniji. Brestovac je do početka 20. veka bio tipično razbijeno selo. Sa razvojem Borskog rudnika selo se počelo zbijati u današnji centar sela, ali ipak selo i dalje ostaje podeljeno na zaseoke.[3]

Prva škola u selu osnovana je 1867. godine kao škola za mušku decu, a od 1893. i za žensku. Prva školska zgrada bila je čatmara i izgrađena je 1879, a 1904. Brestovac dobija školu sa tri učionice. Danas je to osmogodišnja škola koja nosi naziv po Stanoju Miljkoviću. U selu postoji i crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu.[2]

Uz Brestovac se spominje i banja. Za blagotvorna dejstva izvora znalo se još u tursko doba, ali je banja svoj razvoj doživela za vreme Miloša Obrenovića. Izgradnja banje počela je 1837, a nastavljena je za vreme Karađorđevića.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Brestovac je drugo najveće selo grada Bora i Timočke Krajine, posle Zlota.

Prema popisu iz 2022. u Brestovcu je bilo 2.594 stanovnika što je za 96 manje (-3,57%) u odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 2.690 stanovnika. U naselju živi 2.249 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,03 godina (46,42 kod muškaraca i 49,70 kod žena).[1]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 1091 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,38,[4] a prema popisu iz 2002. u naselju je bilo 966 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,05.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno.

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 2.051
1953. 2.120
1961. 2.350
1971. 2.201
1981. 2.121
1991. 3.140 3.086
2002. 2.950 3.039
2011. 2.690
2022. 2.594
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
1.864 63,18%
Vlasi
  
732 24,81%
Jugosloveni
  
25 0,84%
Crnogorci
  
18 0,61%
Rumuni
  
14 0,47%
Romi
  
14 0,47%
Makedonci
  
11 0,37%
Slovaci
  
4 0,13%
Slovenci
  
2 0,06%
Bugari
  
2 0,06%
Hrvati
  
1 0,03%
Ukrajinci
  
1 0,03%
Rusini
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
Mađari
  
1 0,03%
nepoznato
  
17 0,57%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Knjiga 2”. Starost i pol, podaci po naseljima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ a b v g Selima u pohode - Brestovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. januar 2021) Snežana Antonijević, tobor.rs Pristupljeno 22. januara 2021.
  3. ^ a b Draškić, Miroslav, Naselja, poreklo stanovništva i etnički procesi, Bor i okolina, str. 261 Skupština opštine Bor i Muzej rudarstva i metalurgije Bor, Bor, 1973.
  4. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, Pristupljeno 2.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 118. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]