Pređi na sadržaj

Vavedenje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vavedenje presvete Bogorodice u Jerusalimski hram
Dimitrije Avramović: Vavedenje (1834).

Vavedenje je jedan od pet velikih Bogorodičinih praznika. Označava ulazak (uvođenje) Presvete Bogorodice u hram. Praznuje se 21. novembra po starom, odnosno 4. decembra po novom kalendaru.

Marija je, kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja, Joakima i Ane, da će, ako dobiju porod, dete predati Bogu u hram. Dovedena je iz Nazareta u Jerusalim gde je na samom ulazu dočekao je otac Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije. Ulazak Marije u hram praćen je svečanom povorkom Joakimovih i Aninih srodnika.

Ispred Marije išle su device sa upaljenim svećama. Iza njih hodala je Presveta Deva svečano odevena i ukrašena, između svoje majke i oca, a iza njih ostali srodnici i prijatelji. Na ulasku u hram, prvosveštenik Zaharije, uveo ju je u Svetinju nad Svetinjama, najsvetlije mesto hrama iza druge zavese, gde ulaze samo arhijereji i to samo jednom godišnje, na dan praznika Očišćenja.[1] Roditelji su tada prineli žrtvu Bogu, primili blagoslov od sveštenika i vratili se kući, a Sveta Deva, Marija, ostala je u hramu, gde je boravila devet godina.

Nakon što su joj roditelji umrli, Devu Mariju su sa dvanaest godina predali Josifu, njenom srodniku u Nazaretu, živi u devstvenosti iako to nije bio običaj u Izrailju.

Devica Marija bila je prva doživotno zaveštana devojka.

Podaci o njenom uvođenju u hram u Jerusalimu nisu sačuvani u kanonskim novozavetnim spisima, nego u apokrifnom spisu, Jakovljevo protojevanđelje.[2]

Narodni običaj[uredi | uredi izvor]

Kod Srba se ovaj dan još i zove Sveta Prečista. Na ovaj dan, koji se zove i Ženska Bogorodica, svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju. U Srbiji je ovo usečni dan, dan kada se ne preduzimaju važniji poslovi. Osim onih koji ovaj dan svetkuju kao svoju slavu, ovo je i dan koji svetkuju stočari.

Srpska pravoslavna crkva[uredi | uredi izvor]

Srpska pravoslavna crkva proslavlja Vavedenje presvete Bogorodice 4. decembra, inače je i Slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori. Manastir Bradača, Manastir Svete Bogorodice Sićevo, Manastir Kalenić i Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu su posvećeni ovom prazniku. Vavedenje spada u Bogorodičine praznike.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lješković, Pavle (2017). Svetigora, br. 265. (oktobar), O himnografiji Bogorodičinih praznika. Cetinje. str. 17. 
  2. ^ Lješković, Pavle (2017). Svetigora, br. 265. (oktobar), O himnografiji Bogorodičinih praznika. Cetinje. str. 16. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • "Srpske slave i verski običaji" - Posebno izdanje;"Glas crkve" ("Aleksandrija" Valjevo) - Ljubomir Ranković, protođakon - Šabac, 2003.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]